1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH u globalnoj borbi protiv terorizma

U potrazi za pomagačima terorista, francuske vlasti obratile su se i službama u Bosni i Hercegovini. Ova zemlja bi mogla imati veću ulogu u borbi protiv terorizma s islamističkom pozadinom.

Zastava IS-a u Gornjoj Maloči

Zastava IS-a u Gornjoj Maloči

Francuska policija je putem Interpola zatražila pomoć od sigurnosnih službi u BiH. Tražene su informacije o osobama koje se dovode u vezu s terorističkim napadom u Parizu, ali niti jedna od njih nije državljanin BiH. To je priopćeno u subotu (14.11.) nakon sastanka Udarne grupe za borbu protiv terorizma Bosne i Hercegovine. Sastanku su, između ostalih nazočili i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar sigurnosti Dragan Mektić, glavni tužitelj BiH Goran Salihović i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Mirsad Vilić. Tom je prilikom rečeno da borba protiv terorizma ima globalni karakter i da će BiH biti dio te borbe.

BiH je već članica međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma u kojoj je više od 80 država svijeta. Najveći doprinos BiH bio bi u potpunoj koordinaciji aktivnosti među agencijama za provedbu zakona i razgraničenju nadležnosti u ovoj oblasti, kaže za Deutsche Welle profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Vlado Azinović.

Izbjeći preklapanje nadležnosti

„Te nadležnosti se sada često preklapaju i ostavljaju prostora za propuste. Također, uz odgovarajući nadzor nad osobama od interesa, trebalo bi ojačati kapacitete za motrenje aktivnosti na društvenim mrežama koje postaju žarište govora mržnje i poticanja na nasilje. Kao zemlja s ogromnim količinama preostalog oružja, eksploziva i streljiva iz protekloga rata, trebali bismo uspostaviti djelotvornije mehanizme za sprečavanje trgovine i prometa tim sredstvima koja nerijetko završavaju u rukama organiziranih kriminalnih ili terorističkih grupa na Zapadu. I na kraju, kao društvo, moramo angažirati preostale neiskorištene korektive - u obiteljima, školama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva, medijima, a sve to kako bi se ojačala prevencija i spriječila daljnja radikalizacija građana BiH koji prihvaćaju ideološku matricu na kojoj djeluje Islamska država“, kaže Azinović.

BiH je u mnogim aspektima specifična država. U ovoj zemlji postoji veći broj sigurnosnih, odnosno policijskih agencija čije se nadležnosti često preklapaju. „Usprkos tome, BiH je i kroz sudjelovanje u mirovnim misijama širom svijeta pokazala da može dati doprinos u mirovnim operacijama“, kaže predsjedavajući Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH Sifet Podžić.

Evropska unija upozorava na utjecaj radikalnih grupa

„Bez obzira na složenost ustavno-političkog sustava u BiH i složenost u sustavu odlučivanja policijskih agencija, odgovorno tvrdim da BiH može doprinijeti borbi protiv terorizma u okviru široke međunarodne koalicije. Na žalost, ni naša zemlja nije imuna na pojave terorizma, što potvrđuje i napad na policijsku stanicu u Zvorniku. No, izvukli smo dobre pouke. Obišao sam nadležne policijske agencije i uvjerio se u dobar rad nadležnih i mislim da ćemo brzo riješiti problem koordinacije između naših službi“, kaže Podžić za Deutsche Welle.

U posljednjem izvješću o stanju u BiH (za 2015. godinu), Europska unija je upozorila i na djelovanje radikalnih grupa u BiH te odlazak bosanskohercegovačkih državljana na strana ratišta (Sirija, Irak). Sifet Podžić kaže da su nadležni u BiH svjesni tog problema. „Djelovanje radikalnih grupa u BiH i odlazak naših ljudi na strana ratišta jesu problemi koje trebamo riješiti, ali to ne može omesti rad policijskih agencija. Sada imamo dobra zakonska rješenja, a od povratnika sa tih ratišta možemo dobiti konkretne podatke koje treba razmijeniti s međunarodnim policijskim organizacijama“, kaže Podžić.

Političke nesuglasice ugrožavaju borbu protiv terorizma

Nakon napada u Zvorniku

Nakon napada u Zvorniku

Banjalučki profesor Predrag Ćeranić smatra da je teroristički napad u Parizu pokazao da se međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji „ne smije više davati toliko povjerenja“. On sugerira veći stupanj oslanjanja na vlastite snage, uz razvoj nacionalne strategije sigurnosti. „To je ono za čime bi mogle posegnuti Francuska, Njemačka ali i druge zemlje, jer se međunarodna koalicija za borbu protiv terorizma nije pokazala kao naročito efikasna u ovom slučaju. Mnoge zemlje bi mogle preispitati svoj odnos prema toj koaliciji. Ne mislim da će je dovesti u pitanje, ali će prioritet dati vlastitim snagama i razvoju vlastitih mogućnosti. Što se tiče BiH, ona formalno može biti dio te koalicije“, kaže Ćeranić za Deutsche Welle.

Razloge za to banjalučki profesor nalazi u problemima „političke prirode“. „Deklarativno, postoji politička volja za borbu protiv terorizma i ona se manifestira kroz usvajanje strategije Vijeća ministara za borbu protiv terorizma, kroz niz izjava koje daju dužnosnici BiH. Međutim, kada dođe do terorističkog čina kao što je to bilo u Izvorniku, onda se pokaže da smo mi podijeljeno društvo i da postoje velike političke nesuglasice i tamo gdje ih ne bi trebalo biti. Sjetimo se koliko je bilo različitih tumačenja, mišljenja je li to uopće bio teroristički čin ili ne, iako je Tužiteljstvo BiH u samom početku dalo tu kvalifikaciju. Neki su provodili i ankete među građanima s pitanjima je li događaj u Izvorniku bio teroristički čin, krvna osveta ili nešto treće“, ističe Ćeranić.

On ističe da se u kontekstu borbe protiv terorizma BiH suočava s dvije opasnosti, povratkom ratnika sa stranih ratišta (Sirija, Irak) i indoktrinacijom mladih preko društvenih mreža. „Borba protiv ovih pojava nije posao samo policije. Tu se podrazumijeva uključenost šireg društvenog fronta iz vladinog i nevladinog sektora. Indoktrinaciju treba spriječiti, neke internetske portale ugasiti, objašnjavati mladim ljudima o čemu se radi, držati tribine, jer terorist nema niti naciju niti vjeru. On je vojnik zla“, kaže Ćeranić.