1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Koliko nam je vrijedna Ukrajina?

Spašavanje jedne države u krizi može biti skupo. Njemačka je ukrajinskom predsjedniku Porošenku signalizirala nastavak potpore. Ali, zauzvrat Berlin s pravom očekuje opsežnije reforme u Ukrajini, smatra Bernd Johann.

Ukrajina treba pomoć Zapada. Financijski ta zemlja stoji na rubu sloma. Gospodarstvo opada. Primirje na istoku te zemlje je krhko. Istina, tamo se trenutno ne vode žestoke borbe, ali opasnost da rat ponovo eskalira je vrlo velika. Ukrajinci s pravom strahuju da bi sljedeći cilj separatista mogao postati strateški važan lučki grad Mariupol na Azovskom moru. To bi bio korak prema stvaranju kopnene veze s Krimom.

Osjetljivo vojno stanje u Ukrajini i gospodarska kriza bile su glavne teme razgovora ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka u Berlinu. Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Joachim Gauck primili su ga u Berlinu raširenih ruku. U Berlinu znaju kako teško je stanje u Ukrajini. Iako ta zemlja više nije u središtu pozornosti svjetskih medija, problemi nisu postali manji. Kako bi se Ukrajinu stabiliziralo gospodarski Međunarodni monetarni fond je prošlog tjedna prihvatio divovski program pomoći. Zajedno s obećanjima drugih kreditora u Ukrajinu će u iduće četiri godine biti upućeno 40 milijarda dolara, prije svega u obliku kreditne pomoći.

Složnost oko pitanja Krima

Kao gospodarski najjača članica EU-a Njemačka će Ukrajini pomoći i bilateralno. Osim toga, Njemačka, koja trenutno predsjeda skupini G7, koordinira dio međunarodne pomoći. U ministarstvu financija u Berlinu stručnjaci već tjednima preispituju kolike su potrebe Ukrajine. Već zbog izuzetno velikih troškova rata na istoku te zemlje proračunske knjige iz Kijeva u sebi nose milijardske rizike.

Bernd Johann

Bernd Johann

Pozivajući Porošenka Njemačka je pokazala također da nije zaboravila rusku aneksiju Krima. Prije točno godinu dana je u spornom izjašnjavanju građana uz vojnu pomoć iz Rusije provedeno odvajanje toga poluotoka na Crnom moru od Ukrajine. Merkel i Gauck su Porošenku dali do znanja da ruski postupak nikad neće biti priznat. Jer, to je bio udarac Kremlja na jednu neovisnu državu koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Ali, ni Porošenko ni njemačka vlada zasad nemaju plana kako bi Krim u bliskoj budućnosti ponovo mogao postati ukrajinski.

Berlin neće slati oružje

Nejasno je također hoće li se održati primirje za istok Ukrajine, sklopljeno prije nešto više od četiri tjedna u Minsku. Ponašanje Moskve i separatista ostaje nepredvidivo. Još uvijek promatrači OESS-a nemaju slobodan pristup u sporna područja. Još uvijek je misija OESS-a premalena da bi nadzirala 400 kilometara dugu liniju sukoba. Broj promatrača bi zato trebao biti povećan, ali to će zacijelo trajati još mjesecima. I još uvijek je za promatrače premalo tehnike na terenu. Nedostaju prije svega bespilotne letjelice koje bi mogle učinkovito nadzirati kretanje trupa. Ali, Rusija blokira donošenje odgovarajuće odluke OESS-a i time pokazuje kako je malo zainteresirana za pridržavanje primirja.

U Kijevu računaju s novom velikom ofenzivom separatista. Porošenko zato zahtijeva da se Ukrajini pošalje oružje. Ali, njemačka vlada, kao i brojne druge europske zemlje, tomu se protivi. Ona strahuje da bi time sukob mogao još jače eskalirati. No, Ukrajini je potrebno moderno oružje, kao i bespilotne izviđačke letjelice. U slučaju novog napada separatista, koje Rusija izvrsno oprema oružjem, ukrajinska vojska im se ne bi imala čime suprotstaviti.

Spašavanje može biti skupo

Gospodarski i prije svega financijski Porošenko ima potrebnu potporu Berlina. Ali, zato on mora konačno pokrenuti već davno obećane reforme. Pored neovisnosti sudstva u to pripada i borba protiv korupcije i vladavine oligarha u gospodarstvu. Oni su, pored rata, glavna prepreka gospodarskoj stabilizaciji. Još uvijek novac ukrajinskih bogataša odlazi u inozemstvo. Porošenko još nije puno učinio protiv toga, možda zato što on kao vlasnik poduzeća i sam pripada u krug oligarha.

Zapad zna da spašavanje Ukrajine može biti skupo. Koliko će on biti spreman platiti, tek će se pokazati. Slom Ukrajine trebao bi biti spriječen. Ali, nitko ne želi stalno investirati u vreću bez dna. Na kraju krajeva, jasno je da stabilizacija može uspjeti samo ako rat bude okončan.

Preporuka uredništva