1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krhko primirje u Ukrajini

Za sporazum iz Minska nema alternative, izjavio je ukrajinski predsjednik Porošenko nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. No činjenica je da na terenu nisu provedene glavne točke dogovora.

Alexander Hug objavio je uznemirujuću vijest: pobunjenici i ukrajinska vojska su međunarodnim promatračima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) spriječili slobodan pristup područjima koja su trebali kontrolirati. Zamjenik šefa OESS-ove misije Hug je na konferenciji za novinare, održanoj prošlog tjedna, rekao da se primirje poštuje, ali da „visi o tankoj niti“ i da se loše kontrolira.

To znači da nije ispunjen jedan od glavnih dijelova drugog mirovnog sporazuma postignutog u Minsku 12. veljače. Četiri tjedna nakon što je dogovor postignut, promatrači OESS-a još uvijek ne mogu putovati tamo gdje bi rado željeli. Pri tome bi misija trebala biti povećana za 50 posto i brojati 1.000 ljudi. Jedan zapadni diplomat u Kijevu se pita: „kakvog to ima smisla ako se ne mogu posvuda slobodno kretati?“

Strah od ciljanih informacija

Nijedna sukobljena strana ne želi otkriti gdje je povukla teško oružje. „To bi naravno bilo dobra meta za drugu stranu“, kaže jedan od suradnika OESS-a koji želi ostati anoniman. On time pokazuje razumijevanje za nedavanje tih informacija. Međutim, bez povjerenja u međunarodnu zajednicu je svako mirovno rješenje mrtvo slovo na papiru.

Porošenko

Porošenko je obećao da će Kijev ispuniti sve obveze iz mirovnog sporazuma

Promatrači još uvijek nisu dobili popis oružja i opreme. Zapreke im se ne postavljaju samo na bojišnici. U najvećem uporištu pobunjenika, Donjecku, bijela oklopna vozila OESS-a se zaustavljaju ukoliko napuste parkiralište bez prethodnog dogovora s pobunjenicima. U Donjecku i Lugansku se nalaze glavne baze OESS-a na istoku Ukrajine. Još tri baze se nalaze na području koje je 400 kilometara udaljeno od crte bojišnice i koje je pod kontrolom ukrajinske vojske. Područje je veliko i promatrači ne mogu sve osobno nadgledati. Zbog toga pomoću bespilotnih letjelica provjeravaju mjesta za koja se pretpostavlja da se na njima nalazi teško oružje.

Riječ je o planu koji je star skoro koliko i misija i koji ni do danas ne može biti proveden. Od ukupno četiri bespilotne letjelice, maksimalno su dvije u upotrebi. Prošle godine su kontrolorima u tome trebali pomagati njemačka i francuska vojska. „Međutim, sve je propalo zbog Rusije“, kaže zapadni diplomat u Kijevu. Na tome se ni nakon drugog sporazuma iz Minska ništa nije promijenilo.

Promatrači su slijepi

U Minsku je također dogovoreno da će promatrači dobiti satelitske snimke kako bi mogli bolje nadgledati povlačenje teškog oružja. OESS-ova središnjica u Beču već tjednima o tome razgovara sa zemljama članicama koje su po svemu sudeći tajanstvene isto kao i ukrajinska vojska i proruski pobunjenici. Tajne službe zemalja članica se ustručavaju. Snimke s terena bi trebale biti redovito aktualizirane, no ni Amerikanci ni Nijemci ne stavljaju na raspolaganje precizne fotografije.

Pogledajte video 07:37

Život na ukrajinskoj bojišnici - civili kao zarobljenici rata

Tako su međunarodna javnost i njeni promatrači na licu mjesta na istoku Ukrajine i dalje slijepi. Deset kilometara istočno od lučkog grada Mariupolja na Azovskom moru, koji je pod kontrolom ukrajinske vojske, završava se zona koju mogu nadgledati međunarodni promatrači. Pretpostavlja se da se upravo tu nalaze ruski tenkovi. Inače, to područje je od granice s Rusijom udaljeno samo 30 kilometara. U gradiću Širokine i dalje često dolazi do sukoba s ukrajinskom vojskom. Većina Ukrajinaca upravo tu očekuje veliku ofanzivu pobunjenika jer bi oni na taj način uspostavili koridor do Krima kojeg je anektirala Rusija.

Međutim, promatrači OESS-a tu neće moći ništa promijeniti. Misija bi sada trebala biti povećana. Njemački i ruski diplomati su prošli tjedan dogovorili da se broj promatrača poveća s 500 na 1.000. No ostvarenje tog cilja bi moglo trajati najmanje pola godine. Promatračima su potrebna oklopna vozila. U Kijevu se procjenjuje da je nužno najmanje 125 novih vozila koja još moraju biti proizvedena. To nije sve. Nedostatak robe i materijala je primjetan na sve strane. Nedostaju čak i telefoni. Mobilne mreže nakon višemjesečnog rata na istoku Ukrajine postaju sve lošije. Trenutno nedostaju satelitski telefoni koji su neovisni od lokalnih telefonskih mreža.

No SAD ipak nešto poduzima. Vlada u Washingtonu je prošli tjedan najavila da će ukrajinskoj vojsci isporučiti 230 oklopnih vozila tipa „Humvee“. Izviđačke bespilotne letjelice „Made in USA“ će također uskoro kružiti iznad područja pod nadzorom pobunjenika.

Audios and videos on the topic