1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Komentar: Izbjeglice moraju (smjeti) raditi

Dolazak stotina tisuća izbjeglica sa sobom nosi velike rizike za njemački socijalni sustav. Ali, on istovremeno nudi i velike šanse za tržište rada, smatra Andrej Gurkov.

Tvrdi se da bi prihvat izbjeglica mogao njemačku državu 2016. stajati do deset milijarda eura. To je velik iznos, ali to je upravo iznos koji je zahvaljujući stabilnom gospodarstvu ostvaren na saveznoj razini u prvom polugodištu 2015. kao višak u proračunu. Dolazak izbjeglica ne dovodi u pitanje ni ambiciozni cilj vlade da i ove i sljedeće godine ostvari uravnotežen proračun, bez novog zaduženja. Ali, čak i kad to ne bi uspjelo, novo zaduženje bi se bez poteškoća moglo povoljno financirati na tržištu kapitala. Ne postoji, dakle, opasnost povećanja poreza.

Klasični konjunkturni program

Ovih deset milijarda bit će upotrijebljene za zbrinjavanje izbjeglica, za opremanje smještaja, plaćanje prijevoza autobusima, za zanatlije, liječnike, prevoditelje i druge usluge. Radi se de facto o klasičnom konjunkturnom programu kojim se novac iz državne blagajne ulaže u domaće tržište. Krizne zemlje eurozone već odavno mole Njemačku da pokrene takav program. Sigurno, ove porezne milijarde moglo se investirati i u nešto puno inovativnije nego izbjeglice, a makroekonomska korist od ovih izdataka neće na kraju krajeva biti osobito velika. Ali, prihvat izbjeglica neće u Njemačkoj kratkoročno izazvati nikakvu društveno-ekonomsku štetu.

Andrej Gurkov

Andrej Gurkov

Srednjoročno bi se stvari mogle promijeniti: u trenutku kada stotine tisuća izbjeglica službeno dobiju azil i time pravo na druga davanja iz socijalnih blagajni. Ako se oni tada, umjesto da traže posao, zadovolje socijalnom pomoći i dječjim dodatkom, troškovi će eksplodirati. Čovjek se može samo nadati da ljudi koji su svoj život i svoje zdravlje stavili na kocku kako bi prešli mora, granice i tisuće kilometara da bi došli do zemlje svojih snova, nisu to učinili kako bi do kraja života živjeli na račun njemačke države.

Politika mora djelovati brzo i fleksibilno

Tu nije nužno samo osnovno stajalište novopridošlica. Njemačka država može puno učiniti. Dosad su u Njemačkoj tražitelji azila držani podalje od tržišta rada. To je ostatak iz prošlih vremena kad smanjenje broja stanovnika i starenje društva nije bilo tako izraženo.

Danas stručnjaci upozoravaju da nedostatak radne snage ugrožava blagostanje Nijemaca - i njihove mirovine. Istina, većina novopridošlih izbjeglica nisu idealni za popunjavanje praznih radnih mjesta. Ali, sad se i ne radi o dovođenju radnika, nego o spašavanju ljudi. No, 40.000 nepopunjenih naučničkih mjesta pokazuju da postoje veliki slobodni kapaciteti kako bi se već sad počelo s izobrazbom potrebne radne snage.

Smanjiti kulturne napetosti

Poduzeća ne žele primiti naučnike za koje nije jasno hoće li moći ostati u Njemačkoj, što je razumljivo. Dakle, politika mora znatno ubrzati obradu zahtjeva za azilom. I već sad mora dati presudne impulse za socijalnu stanogradnju - i labavljenjem određenih osobito strogih standarda. Snažan rast u građevinarstvu koristio bi ukupnom gospodarstvu.

Što prije novi stanovnici Njemačke uz pomoć politike nađu radna mjesta i mjesta za naukovanje, tim veća je šansa da barem djelomice budu smanjene neizbježne kulturne i vjerske napetosti. Ali, skretnice moraju biti sad postavljene. Radi se o mjesecima, ne o godinama.

Preporuka uredništva