1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koje poslove mogu raditi izbjeglice?

Političari žele dodatno smanjiti ograničenja za rad tražitelja azila. To je u našem interesu, kažu u velikim njemačkim poduzećima. Ali, što ona stvarno mogu ponuditi izbjeglicama?

Praksa, ponegdje stručno obrazovanje, ali rijetko se radi o stalnom zaposlenju. To velika njemačka poduzeća nude izbjeglicama koje traže posao. Čak i za nuđenje naučničkog mjesta tvrtke se boje da bi osoba mogla biti protjerana. Neka poduzeća zato pokušavaju razgovarati s vlastima i političarima kako bi uvjeti bili poboljšani.

Siemens je proljetos u Erlangenu pokrenuo program za deset plaćenih praktikanata. Od listopada bi takav program trebao biti nastavljen u još devet podružnica. "Tu se radi prije svega o normalnosti, o svakodnevici", kaže glasnogovornik Michael Friedrich. Dosad nitko nije preuzet u uobičajeni program izobrazbe. Ali, to se još može dogoditi, kaže Friedrich. I Deutsche Telekom preko interneta nudi izbjeglicama plaćenu praksu. Ali, uvjeti su teški. Traže se prije svega studenti ekonomije, najčešće se traži dobro znanje njemačkog i engleskog jezika. Telekom još nije pronašao ni jednog praktikanta ovim putem, ali su pristigle prve molbe. U Continentalu strahuju da bi tako mogao nastati beskonačni niz praksi. Umjesto toga on se zalaže za otvaranje postojećih programa obrazovanja izbjeglicama. Mladi ljudi bi za vrijeme plaćene prakse trebali dobiti mogućnost da završe školu, a nakon toga započeti stručno obrazovanje.

Nejasan pravni status

Još moraju biti razjašnjene zakonske pretpostavke s Agencijom za zapošljavanje. Ali, prve informacije su pozitivne, kažu u ovom poduzeću. Već se sklapaju prvi ugovori o stručnoj izobrazbi. Daimler, primjerice, u četiri poduzeća prima izbjeglice na stručnu izobrazbu. Zaposlio je neke Sirijce i Iračane s radnom dozvolom. Kontakti se uspostavljaju na razne načine. Ovaj proizvođač automobila podupire novčano grad Stuttgart u zbrinjavanju izbjeglica i kroz taj angažman je u kontaktu s djelatnicima na terenu. Poduzeće Trumpf u suradnji s gradskim vlastima Ditzingena nudi tečajeve njemačkog jezika za izbjeglice.

Ići izravno u smještaje za izbjeglice i tamo tražiti potencijalne suradnike, to Ariane Reinhart iz Continentala ne smatra dobrom idejom. "Tim ljudima je prije svega važno da nakon napornog putovanja imaju svoj mir." Ni Telekom ne želi postupati na taj način, koji je prošlog tjedna predložio šef Daimlera Dieter Zetsche. "To nema smisla. Najprije mora biti razjašnjen pravni status izbjeglica", kaže glasnogovornik Telekoma Christian Schwolow.

Nesiguran pravni status izbjeglica ostaje rizik za poduzeća. Istina, savezna vlada je prije nekoliko dana dogovorila labavljenje zabrane rada za izbjeglice. Ali, dok traje postupak o azilu nejasno je koliko dugo tražitelj azila može ostati u Njemačkoj. A za poduzeća je izobrazba suradnika uvijek određena investicija. Savez njemačkih industrijskih i trgovinskih komora DIHK zalaže se zato da netko tko započne stručnu izobrazbu ne može biti protjeran te da nakon završene izobrazbe dobije mogućnost zaposlenja od najmanje dvije godine.