Koliko je Berlinu stalo do Hrvatske? | Priča dana | DW | 14.04.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Koliko je Berlinu stalo do Hrvatske?

U Hrvatskoj se često nagađa, koliko je Njemačka "za" Hrvatsku ili pak žali kako su se odnosi "zahladili". U samom Berlinu pak vlada drugačija slika: Hrvatska se smatra prijateljem, ali to je i razlog više za - kritiku.

Brandenburška vrata u Berlinu viđena kroz prometni tokut

Brandenburška vrata U Berlinu

Tako se provlače nagađanja kako se Berlin distancira od Zagreba zbog nedovoljne suradnje Hrvatske u slučaju procesuiranja Josipa Perkovića. Njemu u Njemčkoj žele suditi kao pripadniku tadašnje jugoslavenske službe sigurnosti zbog navodne umiješanosti u ubojstva hrvatskh emigranta iz doba Titove vladavine. Uz to, Hrvatska navodno ignorira poslovne ponude njemačkih tvrtki koje su zainteresirane ulagati u Hrvatsku. Njemački političari i politolozi, međutim, žustro odbacuju ove tvrdnje.

Nikakav posebni odnos kad je o ulasku u EU riječ

Njemačka nikada nije imala poseban odnos prema Hrvatskoj kada je bilo riječi o ulasku u Europsku uniju, već je uvijek upozoravala da Hrvatska treba ispuniti kriterije koji su za to potrebni, tvrdi njemački zastupnik i član parlamentarnog Odbora za pitanja Europske unije, Josip Juratović. Njemačka, ali i sve druge zemlje unije, Hrvatskoj pri tome želi pomoći, ali glavni posao mora ipak Hrvatska sama obaviti, komentira Juratović, koji je prije nekoliko desetljeća iz Hrvatske u Njemačku stigao kao strani radnik.

Josip Juratović tijekom intervjua za Deutsche Welle

Josip Juratovic

“Poslije Rumunjske i Bugarske je jako teško računati s time da će se “nekako proći”. Koliko god su svi u Europi spremni pomoći Hrvatskoj i uglavnom pozdravljaju ulazak Hrvatske u EU, uz sve te teškoće koje sad imamo u Europi, mislim da je jako bitno da Hrvatska konačno shvati da moraju svi i sve političke i društvene snage na tome raditi. Hrvatsko pravo mora biti slično pravu Europske unije. Bez toga Hrvatska neće moći! Ja bih se veselio kada bi im to do lipnja uspjelo, ali imam osjećaj da će biti teško”, kaže ovaj njemački parlamentarac.

Vrlo je moguće da u javnosti nastaje dojam da Njemačka Hrvatsku više tako snažno ne podržava, međutim stanje je upravo suprotno, ocjenjuje predsjedavajući parlamentarne skupine za Hrvatsku u njemačkom Bundestagu, Horst Meierhofer. Tvrdi da su Njemačka i Hrvatska bliske partnerice i da je za Njemačku najvažniji korak da Hrvatska što prije postane članica Europske unije. Međutim, Meierhofer takođe spominje ranija negativna iskustva tijekom pristupnih pregovora i poručuje da su osobni segmenti ostavljeni po strani, te da Njemačka od Hrvatske zahtjeva objektivno ispunjavanje zadanih mjerila. “To je naša prijateljska zemlja s kojom nećemo imati većih teškoća. Smatram da je to isključeno. Međutim, to ne znači da ćemo dati “zeleno svjetlo”, ako ne budu ispunjeni uvjeti za članstvo. Ali sastavni dio dobrog prijateljstva i partnerstva je i to da se otvoreno kaže, gdje je još i što sporno.”

Politizacija ne vodi ničemu

Horst Meierhofer

Horst Meierhofer

Ne treba tražiti neke posebne političke razloge koji su se navodno ispriječili na putu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ili ubrzanju pristupanja drugih zemalja zapadnog Balkana, smatra stručni suradnik njemačke zaklade Nauka i politika u Berlinu Dušan Reljić. U Hrvatskoj su se uisitnu iskomplicirala gospodarska pitanja, a posebno pitanje visokog zaduženja u inozemstvu i vrlo niskog privrednog rasta. Istovremeno, problemi tranzicije, te gospodarskog i društvenog preobražaja usporavaju proces pristupanja Europskoj uniji svih zemalja zapadnog Balkana, ocjenjuje Reljić.

“Politizacija pitanja pristupanja Europskoj uniji ne vodi ničemu, jedino tomu da se stvarni problemi, koji postoje, ne primjete i da se potisnu u stranu. U redovnim izvještajima Europske komisije o napretku zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji uvijek se ukazuje, ne samo za Hrvatsku, već za sve zemlje zapadnog Balkana, da u pogledu pravosudnog sustava, pogledu ljudskih prava i zaštite manjina i dalje postoje veliki problemi. Tu onda nije stvar Njemačke ili bilo koje druge zemlje članice EU-a da “pogura” nekoga i “zažmiri” pred nekim slabostima, nego je to pitanje suočavanja sa činjenicama koje se mogu pročitati svakog dana i u hrvatskom tisku o tomu u kojoj mjeri i dalje postoje problemi s korupcijom, problemi s kriminalom u privredi i uopće sa kriminalom.”

Jadranka Kosor i Angela Merkel na predizborom skupu CDU-a 2009. u Stuttgartu

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njemačka kancelarka Angela Merkel na predizborom skupu CDU-a 2009. u Stuttgartu

Dušan Reljić kaže i da tijekom deset posljednjih godina nije zapazio neke posebne sklonosti Dapače, tvrdi Reljić. Zemlje koje se nalaze u neposrednom okruženju zemalja zapadnog Balkana, poput Austrije, Italije, Grčke, Mađarske, pa i Njemačke koja ima izražene gospodarske i posebne veze s jugoistočnom Europom (zbog prisustva velikog broja ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije), još pažljivije gledaju i više znaju o tomu šta se događa na prostoru jugoistočne Europe, komentira Reljić.

“Samim tim se to ne može svesti na neko binarno osjećanje prijateljstva ili neprijateljstva, sklonosti ili nesklonosti, zato što je stupanj svijesti u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Grčkoj o tomu šta se događa u zemljama koje žele pristupiti Europskoj uniji, mnogo veći nego bilo gdje drugdje. Tu je potrebno shvatiti da je riječ o jednoj informiranoj raspravi, o raspravi u kojoj ljudi imaju dovoljno podataka i saznanja, i gdje se ne vode osjećajima.”

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva