1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

I Hrvatska ima "svog" predstavnika u Bundestagu

Od oko 82 milijuna žitelja Njemačke, njih 15 milijuna potječe iz inozemstva. To su ljudi s migrantskim "backgroundom" - oni, odnosno njihovi roditelji rođeni su izvan Njemačke. I loše su zastupljeni u novom Bundestagu.

Berlinčanka Aese Cetin potječe iz Turske, ima njemačko državljanstvo i smije birati na izborima

Berlinčanka Aese Cetin potječe iz Turske, ima njemačko državljanstvo i smije birati na izborima

Kad bi njemački građani s migrantskim korijenima bili adekvatno zastupljeni u novom sazivu Njemačkog parlamenta, onda bi ih u Bundestagu trebalo biti preko 100! A bit će ih samo 15. Petero ih potječe iz Turske, četvero iz obitelji s iranskim korijenima, a poljske i hrvatske gene nosi jos šestero narodnih predstavnika.

Josip Juratović

Josip Juratović

Socijaldemokrat Josip Juratović potječe iz Hrvatske, a u Njemačku je došao kao dječak. Oko dva milijuna njemačkih doseljenika s područja bivšeg Sovjetskog Saveza i drugih istočnoeuropskih država u novom Bundestagu uopće nemaju "svoje ljude".

Serkan Tören u Bundestag je ušao preko liste Liberalne stranke. On se želi zalagati za pravno izjednačavanje osoba migrantskog podrijetla: "Ista prava u školi, u obrazovnom procesu. Obrazovanje je za našu djecu vrlo važno. Moramo se prije svega posvetiti poboljšanju predškolskog obrazovanja."

"Stranci" ne vjeruju stranci Angele Merkel

U 17. sazivu Bundestaga naći će se više "migranata" nego u prošlom mandatu. Po mišljenju politologa Andreasa Wüsta njih je ipak - premalo. Kad se radi o vladajućoj CDU (Kršćansko-demokratska unija) kancelarke Merkel, stranci s izraženom kršćanskom tradicijom, mnogi njemački muslimani očito još uvijek osjećaju određenu nelagodu. Njemački "stranci", osim toga, do danas CDU-ovcima nisu oprostili njihov otpor ideji uvođenja dvostrukog državljanstva.

Nepovjerenje prema CDU gaje i mnogi zastupnici-migranti. Ekin Deligöz (Zeleni) od nove vlade očekuje napredak u politici prema strancima i ne sumnja da će oporba s novim kabinetom voditi žestoke političke obračune oko te problematike.

Njemačke stranke općenito slabo reagiraju na promjene strukture društva. A te se promjene ne oslikavaju u njihovim kadrovskim križaljkama. Stranačke baze rijetko podržavaju "inozemne" kandidate ili potcjenjuju potencijal koji bi u politiku mogli unijeti upravo ljudi koji potječu iz nekih drugih kultura.

Iznimka, a ne pravilo

Cem Özdemir

Cem Özdemir

Šef Zelenih Cem Özdemir (potječe iz Turske) danas je jedini političar s migrantskim korijenima na nekoj važnijoj dužnosti. Kako je pokazala jedna prošlogodišnja studija Instituta Maxa Plancka, razlog slabe zastupljenosti doseljenika u Bundestagu je opća društvena klima koja očito ne pridaje veliki značaj istim pravima za sve građane Njemačke. Za to je "krivo" i nezanimanje velikih stranaka za integraciju "stranaca" u politički život. Jedine dvije stranke koje su podržale ideju da na političkoj sceni smiju biti aktivni i njemački građani s inozemnom putovnicom bili su Zeleni i Ljevica.

Studija Instituta Maxa Plancka pokazala je da postoji i još jedan poražavajući razlog za slabu zastupljenost doseljenika u politici. Radi se o "dugoročnim strukturama moći...i strahu od negativnih reakcija birača na kandidate-doseljenika...". Velike stranke za sada nisu učinili puno u pokušaju korekcije takve stvarnosti.

Autor: Matthias von Hellfeld / sma

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva