1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakva je europska perspektiva zapadnog Balkana?

U Bruxellesu je predstavljena studija Centra za političke studije o europskoj integraciji zemalja zapadnog Balkana. Studija analizira stanje u zemljama regije i prikazuje perspektive europskog integracijskog procesa.

Koje zaključke i moguće orijentacije nudi znanost za politike EU-a oko zapadnog Balkana? Tim se pitanjem bavi studija koju je u ime Centra za političke studije (CES) i njemačke zaklade Hanns Seidel predstavila njezina autorica Lucia Vesnić-Alujević.

Kao što je poznato, Europska unija ulaže velike napore u jugoistočnoj Europi s ciljem da očuva mir i stabilnost u toj regiji. Ona nakon iskustava iz 1990-ih godina nastoji poduprijeti razvoj i dobrosusjedske odnose pokretanjem ciljanih incijativa. Jedno od težišta je suradnja na području pravne države, reformi pravosuđa i uprave kao i kod razvoja civilnog društva.

zemljopisna karta jugoistočne Europe

Jugoistočna Europa

Znanstvenica Vesnić-Alujević je naglasila kako se proces europske integracije nastavlja, pri čemu svaka zemlja regije prevaljuje put prema članstvu u Europskoj uniji različitom brzinom. Nakon Slovenije, najbliža članstvu je Hrvatska, dok su Makedonija, Crna Gora i Srbija kandidatske zemlje, a BiH, Kosovo i Albanija za sada imaju samo status potencijalnih kandidata. Analiza osvjetljava šanse koje nude politički, gospodarski i socijalni razvoj za integraciju i poduzimanje daljnjih regionalnih napora u pogledu suradnje i pomirenja.

Ispunjavanje tehničkih i/ili političkih uvjeta?

U raspravi u kojoj su sudjelovale bivša bugarska zastupnica u Europskom parlamentu Rumiana Jeleva i njemačka zastupnica Doris Pack te znanstvenica Lucia Vesnić-Alujević, potpredsjednica Europske pučke stranke Rumiana Jeleva izrazila je mišljenje da bi Europska unija pored tehničkih uvjeta trebala postaviti i političke uvjete za članstvo te da bi bilo najbolje kada bi se proširenje nastavilo s naglaskom na političke zahtjeve koje moraju ispuniti zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji. Tome se oštro usprotivila njemačka zastupnica Doris Pack, koja je naglasila kako je nemoguće primiti nove članice ako one ne ispune sve uvjete. „To je nonsense, jer takav pristup i takvu argumentaciju ja ne mogu obrazložiti svojem biračkom tijelu“, izjavila je Pack. Ona je izrazila uvjerenje kako većina drugih zastupnika u Europskom parlament dijeli takvo mišljenje. Pri tome je naglasila da je upravo slučaj preranog primanja u članstvo Bugarske i Rumunjske, koje 2007.godine još nisu bile potpuno spremne, doprinio povećanju sumnjičavosti europskih građana prema daljnjem proširenju, a takva atmosfera traje još i danas.

Pack je poručila da ulazak Hrvatske u najtežoj krizi EU-a pokazuje da i u teškim vremenima Unija ostaje atraktivna te da je sposobna primiti nove članice, ukoliko su one u potpunosti spremne za članstvo.

Doris Pack

Doris Pack, njemačka zastupnica u Europskom parlamentu

U raspravi je konstatirano da zapadni Balkan, unatoč tome što su ratovi završeni prije više od deset godina, i daje pati zbog napetosti i neriješenih pitanja koja su ostala otvorena između zemalja regije. Studija naglašava da je to glavni razlog, zašto zemlje regije nisu napredovale brzinom kojom su trebale. Ipak, ističe se u studiji, napredak je vidljiv, barem na razini političkih elita.

Drugačija retorika za "domaću upotrebu"

Najčešća su otvorena pitanja bila problemi oko granica, izbjeglica i kažnjavanja ratnih zločina. Sve su to pitanja šireg koncepta održavanja dobrosusjednih odnosa i jamstva stabilnosti koja još uvijek nije zaživjela u regiji jugoistočne Europe, stoji među ostalim u studiji koju je pripremila Lucia Vesnić-Alujević.

Ona smatra da se dobrosusjedski odnosi među državama mogu postići i na razini građana. Unatoč sudjelovanjima na različitim konferencijama i obećavajućim izjavama koje političari iz regije daju na takvim skupovima, retorika političara često se mijenja kada se nalaze pred domaćom publikom. Vrlo često nastupi političara ne sadrže pozitivno mišljenje o susjednim državama. U najboljem slučaju, susjedi se predstavljaju kao glavni konkurenti u regiji. Mediji u zemljama regije, kako privatni tako i javni, također igraju značajnu ulogu u prikazivanju susjednih država više u negativnom nego u pozitivnom svjetlu.

EU lakše utječe na političke elite nego građane

Zastave

Primanje u članstvo samo uz ispunjavanje svih uvjeta

Studija priznaje da je Europskoj uniji lakše utjecati na političke elite zemalja regije nego na građane i medije. Vesnić-Alujević smatra da bi EU trebao nastaviti s pružanjem pomoći za regionalne incijative, kako u vladinom tako i u sektoru nevladinih organizacija. Kroz incijative Europska unija može izvršiti pritisak na zemlje regije da razviju i promoviraju bilateralne kontakte koji bi bili na dobrobit cijeloj regiji.

Studija se zalaže za individualni pristup Europskoj uniji za svaku zemlju regije, jer bi čekanje da i ostale zemlje budu spremne za članstvo stvaralo nepotrebno kašnjenje i stvorilo dojam da nisu potrebni dodatni napori na daljnjem putu prema europskim integracijama.

Kako pospiješiti dijalog?

Studija se zalaže za promoviranje programa koji bi pospješili dijalog o ratovima ne samo na razini civilnog društva nego i na razini vlada i obrazovanja. Ako se sukobi u školama promatraju iz iste perspektive (kao što je to slučaj s predavanjima na školama o holokaustu) buduće generacije mogle bi imati koristi od prihvaćanja događaja iz prošlosti te naučiti kako ih ostaviti iza sebe, smatra u svojim zaključcima ova studija koja to posebno stavlja na srce mlađim naraštajima koji su odrasli tijekom rata i koji su upoznali mržnju prema strancima i susjednim narodima. Za studiju je obrazovanje ključ kako bi se prebrodili navedeni problemi.

novčanice eura

Osim financijske potpore najvažnije poticanje dijaloga u regiji

Studija se zalaže za promoviranje dijaloga posebice kada je riječ o prošlosti, kako bi se građanima pomoglo da „izađu iz crne rupe etno-nacionalizma“, a u tom smjeru idu i preporuke Vijeća Europe. Dijalog može pomoći različitim inicijativama i pokretima civilnog društva na način da postanu vidljiviji i utjecajniji. Takve incijative ne bi trebale ostati ograničene samo na dijalog između politčkih elita, primjerice između ministara i parlamentaraca – jer to se već radi, već bi u dijalog trebalo uključiti 'obične' građane, posebice one mlađih generacija, poruka je Centra za europske studije (CES) i najnovijeg istraživanja koje je Lucia Vesnić-Alujević sažela u knjižici pod naslovom „Europska integracija zapadnog Balkana: od pomirenja do europske budućnosti“.

Preporuka uredništva