1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Euroatlantske integracije - postoji li "ex-Yu" paket?

Posljedice ratnih događanja koja su pratila raspad nekadašnje Jugoslavije umnogome su usporile eurointegracije te regije. Danas su države, nekadašnje jugoslavenske republike, svaka na svom stupnju napretka ka EU.

Grafit u Beogradu: EU? Ne, hvala. Srbija - Rusija

Grafit u Beogradu: "EU? Ne, hvala. Srbija - Rusija"

Bivša Jugoslavija smatrana je za jednu od prvih istočnoeuropskih zemalja koja je mogla ispuniti uvjete za ulazak u EU. Iako je imala vlastiti politički model, kome su mnogi zamjerali nedostatak demokracije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imala je dobre kulturne, gospodarske i političke odnose sa Zapadom. Međutim događaji koji su pratili raspad tadašnje Jugoslavije bili su razarajući za tu regiju, čije europske integracije tada nisu samo zaustavljne, već su otišle mnogo koraka unazad.

Analitičar pri Centru za europske političke studije u Bruxellesu, Vasilis Margaras ukazuje na ratna događanja u devedesetima. “Rat i ratne strahote su one koja se mogu kriviti za ono što se događalo - za kašnjenja u integracijama. U glavama ljudi stvorila se i slika da zapadni Balkan nema ništa zajedničko s ostatkom Europe, upravo zbog onoga što se događalo tijekom rata”, smatra Margaras. I dok su se novonastale države u regiji oporavljale, svaka od svojih rana, u eurointegracijskom procesu prestigle su ih baltičke zemlje, neke države srednje Europe, Malta, Cipar, a zatim i Bugraska i Rumunjska.

Hrvatska najbliže članstvu u EU

Slovenija je već od 2004. članica EU (foto: Ljubljana)

Slovenija je već od 2004. članica EU (foto: Ljubljana)

Danas su, osim Slovenije koja je članica EU od 2004. godine, nekadašnje jugoslovenske republike svaka na svom stupnju napretka ka EU. Hrvatska je trenutno najbliža članstvu i u završnoj je fazi pristupnih pregovora. Nekadašnja jugoslavenska republika Makedonija ima status kadidata od 2005, ali i problem oko službenog imena zemlje sa susjednom Grčkom. Napredak Srbije uslovljen je završetkom suradnje s tribunalom u Den Haagu, dok je BiH rastrzana unutarnjim nesuglasicama između dva entiteta (Fedracije BiH i Republike Srpske) i tri naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka) koji tu žive.

Crna Gora nema otvorenih pitanja i procjenjuje se da bi ona mogla imati i najlakši put ka zajednici evropskih zemalja, za razliku od Kosova, koje nije priznanto kao država od pet članica EU. Izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, Doris Pack smatra da je put do Bruxellesa za mnoge zemlje u regiji još dug. „Jedina zemlja koja može ući u EU u ovom momentu, kada ispuni sve uvjete, bit će možda Hrvatska 2012. godine. I to je to. Sve ostale zemlje su na različitim stupnjevima pristupanja EU, i moraju prijeći cijeli put”, smatra Pack.

Postoji li ex-Yu paket?

Doris Pack

Doris Pack

Istodobno se mogu čuti i različita mišljenja kako bi trebalo izgledati proširenje EU na Zapadni Balkan. I dok se u pojedinim scenarijima može čuti riječ “paket”, po ugledu na prijem 10 novih članica iz 2004. godine na isti dan, većina se ipak zalaže za to da bi svaka od nekadašnjih repubilka bivše Jugoslavije trebala pristupiti EU onoga trenutka kad se procjeni da je sama spremna na taj korak. Tog je mišljenja i Specijalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin.

“O tome da li će doći do paketa i kakve veličine će biti taj paket odlučuju, prije svega, zemlje kandidati dinamikom i dubinom promjena koje moraju izvršiti. One koje su brže svakako mogu i bez paketa, a one koje su spore mogu se naći zajedno u paketu. Na kraju krajeva, nikom se ništa ne može pokloniti,”zaključuje Kacin.

Zaokruživanje ujedinjene Evrope

Iako je iz Bruxellesa više puta potvrđena evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana, očekuje se ipak da će poslije ulaska Hrvatske u EU proći izvjesno vrijeme prije nego što će sljedeća od država nekadašnje Jugolsavije uspjeti ostvariti taj cilj. Iako sve one pokazuju predanost svom evropskom putu, rade i napreduju na njemu, potrebno je vrijeme kako bi se ispunili uvjeti neophodni za članstvo u EU.

A ovoga puta, poučena iskustivima prijašnjih proširenja, EU ustraje na tomu da nove članice budu potpuno spremne za praćenje evropskih mehanizmama i da imaju usklađene svoje standarde i zakone s europskim.

Putovnica Srbije

S putovnicom Srbije više nije potrebna viza za ulazak u EU

I dok se često može čuti da u EU postoji tzv. „zamor od proširenja“, mnogi će reći da je prije u pitanju oprez, ali i da je dobrobit procesa proširenja obostrana. S jedne strane, zemlje nekadašnje Jugoslavije morat će proći kroz neophodne reformske procese, a EU će, s druge strane, njihovim prijemom zaokružiti zonu stabilnosti i sigurnosti praktično na cijelom europskom kontinentu. Eduard Kukan, šef delegacije Europskog Parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom zaključuje : „Bez jugoistočne Evrope, ili ako želite - zapadnog Balkana, ne možemo govoriti o ujedinjenoj Europi, što je i konačni cilj izgradnje ujedinjene Evrope.“

Za sad nitko ne želi govoriti o vremenskim odrednicama kada bi se sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije mogle naći ponovo u zajedničkoj kući, ovoga puta evropskoj. Ipak većina ne govori o godinama, već o desetljeću.

Autor: Marina Maksimović, Bruxelles

Odg. ur.: N. Kreizer