1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Je li Rusija doista stjerana u kut?

Ruska središnja banka je poduzela drastične mjere kako bi održala vrijednost rublja - ali bez uspjeha. Prijeti li Rusiji još dublja gospodarska kriza ili je ona "prevelika da bi propala"?

U noći na utorak (16.12.) je ruska središnja banka već doista drastičnim mjerama pokušala zaustaviti pad vrijednosti tamošnje valute. Podigla je središnju kamatnu stopu s 10,5 na čak 17 posto, drugim riječima, "cijena" novca se preko noći gotovo udvostručila. To bi, u normalnim gospodarstvima, trebalo imati za posljedicu manje novca u opticaju i samim time njegovu veću vrijednost, osobito prema stranim valutama, čulo se iz tamošnje središnje banke.

Elvira Nabiullina

Elvira Nabiullina: 'To će spriječiti značajan pad vrijednosti'

Ta mjera nije provedena tek zakonima tržišta, nego u dogovoru i u suradnji s ruskom vladom, izjavila je direktorica ruske Središnje banke Elvira Sahipzadovna Nabiullina na televizijskoj postaji Rossija 24. Ruska Središnja banka je već proteklih tjedana pokušavala zaustaviti pad vrijednosti rublje, kako manjim povećanjima temeljne kamatne stope tako i intervencijama, odnosno kupovinama na tržištu deviza.

Ali čini se kako baš ništa ne može zaustaviti pad vrijednosti rublja. Nakon što je kratkoročno njegova vrijednost porasla, ubrzo nakon toga su mjenjačnice nudile rekordne iznose za dolar i euro. Tako je jedan euro dostigao vrijednost od 100 rubalja, a jedan dolar je vrijedan već 80 rubalja. To znači da je ruska valuta od početka godine izgubila gotovo 60 posto svoje vrijednosti.

Manje deviza znači veću vrijednost

Razlog tome se prije svega vidi u činjenici da Rusija jednostavno zarađuje manje deviza nego prije. Nafta je sve jeftinija na svjetskom tržištu, a tu su i sankcije Zapada zbog uloge Moskve u sukobu u Ukrajini koje imaju za posljedicu smanjenu vanjskotrgovinsku razmjenu. Rusija je velika zemlja i nije toliko ovisna o robi iz uvoza, ali ipak su i cijene u ruskim trgovinama značajno porasle otkako vrijednost rublja pada.

Agencija Reuters javlja kako se u Rusiji bude bolne uspomene na 1998. kada je ta zemlja bila praktično pred bankrotom: "Čuju se glasine da bi se zemlja mogla vratiti u stanje kakvo je vladalo u toj kriznoj godini", kaže Alena Afanasjeva iz Forex Cluba u Moskvi.

Podsjetimo: tada se ruska državna blagajno opasno ispraznila, između ostalog i zbog rtoga jer su se golemi iznosi novca prenosili u inozemstvo. Da bi riješila problem, Moskva je bila prisiljena uzeti velike kredite MMF-a i Svjetske banke kako bi stabilizirala domaću valutu i umirila tržište.

Moskva

Fotografija je stara samo par tjedana, ali mjenjačnica u međuvremenu treba promijeniti mjesto decimalne točke: euro je prešao u troznamenkasti iznos s obzirom na rubalj

Nije dobro, ali daleko od bankrota

Hans-Henning Schröder, stručnjak za ekonomiju istočne Europe na Slobodnom sveučilištu u Berlinu, ipak tvrdi: "Rusija neće bankrotirati". Doduše, Rusija ima ozbiljne poteškoće, a sljedeće godine će i veliki dio stanovništva na svojoj koži osjetiti posljedice. Ali sve u svemu, ovaj pad vrijednosti rublja za profesora Schrödera nipošto nije razlog da Zapad ublaži ili čak ukine sankcije, ako Kremlj ne pristane na kompromis i jasno pokaže kako je spreman sudjelovati u europskom mirovnom planu.

Folker Hellmeyer, ekonomist pokrajinske banke Bremena, priznaje kako stanje u ruskom gospodarstvu nije sjajno, ali upozorava kako se "ne može niti usporediti" s krizom od prije petnaestak godina: "Rusija ima treće po veličini devizne rezerve na svijetu, naime oko 420 milijardi dolara", upozorava ovaj ekonomski stručnjak. Usporedbe radi: SAD ima oko 120 milijardi, čitava zona eura oko 220 milijardi dolara pričuve.

"Rusija povrh toga ove godine bilježi i državni suficit od 1,5 posto, dok smo mi u Njemačkoj na nuli, a SAD ima minus od 5,5 svog BDP-a", upozorava Hellmeyer. Ne samo to: Rusija je jedva kome dužna i njezin državni dug iznosi tek 13 posto godišnjeg gospodarskog učinka. Usporedbe radi, u Njemačkoj dug iznosi 77 posto, a u SAD-u čak 108 posto bruto-domaćeg proizvoda.

Državni suficit, mali dug, solidne devizne rezerve - znači li to da nema razloga za paniku? Zapadni stručnjaci nisu sigurni što da odgovore na to pitanje. "Još oštrije sankcije u srpnju su doista imale veći učinak nego što se očekivalo", priznaje Schröder i dodaje kako se može još više "stisnuti" određene banke i psihološki već čitavo gospodarstvo Rusije osjeća posljedice. Investitori, osobito iz inozemstva, zaobilaze Rusiju u širokom luku, a novac i sada otječe iz zemlje. Ali i ovaj ekonomist može samo nagađati je li zbog toga političko vodstvo Rusije sada spremnije na razgovore o stanju u Ukrajini.

"Normalna" pravila i "socijalistička" pravila tržišta

Jer, zapadni ekonomisti imaju "problem" što poznaju samo uobičajena pravila na tržištu. Naime, na Zapadu je normalno da ako sve postaje skuplje, građani prestanu trošiti i kupuju samo najosnovnije, objašnjava ekonomist Igor Nikolajev. Ali Rusi se još dobro sjećaju socijalizma i pravila koja su tamo vladala kada dođe do inflacije.

Ruska samoposluga

'Normalno' je da građani štede kad izbiju poteškoće, ali Rusi su već naučili da im sva ušteđevina brzo može postati bezvrijedna. Zato i u ovim danima masovno - kupuju!

S obzirom da se mogu očekivati i "socijalističke" mjere na tržištu deviza koje mogu sezati sve do blokade deviznih računa građana, rješenje glasi - kupovati. Jer, ubrzo bi roba mogla postati vrjednija od novca kojeg ste zato platili. Tako trenutno vlada prava navala na trgovine kućanskih aparata u Rusiji, kupuje se i namještaj, čak i automobili. Logika jest - što prije riješiti se ušteđevine jer bi ona ubrzo mogla postati bezvrijedna ili nedostupna. A to su i u proteklih 25 godina Rusi prečesto morali iskusiti na svojoj koži.

To su pak reakcije s kojima zapadni ekonomisti ne znaju računati i koje, barem kratkoročno, uvelike ublažavaju probleme na tržištu, objašnjava Nikolajev, ekonomist konzultantske tvrtke FBK. Utoliko se tek može reći kako su "normalna" pravila ekonomije u Rusiji opet prestala vrijediti. A to nikad nije dobro za gospodarstvo - bez obzira kolike devizne rezerve neka zemlja imala.

Preporuka uredništva