1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komentar: Koga uopće čudi pad vrijednosti rublje?

R. Wenkel / sm11. studenoga 2014

Ruska je rublja pod velikim pritiskom. U odnosu na američki dolar i euro, ruska valuta gubi dramatično na vrijednosti. Što je razlog krize? Njega većim dijelom treba tražiti u Rusiji, smatra komentator Rolf Wenkel.

https://p.dw.com/p/1Dl9P
Foto: RIA Novosti

Ruska rublja nije od jučer pod pritiskom. Od početka ove godine ruska je nacionalna valuta u odnosu na euro i dolar izgubila oko 30% na vrijednosti. Mnogi analitičari smatraju da je pad vrijednosti rublje počeo i mnogo ranije. Rusija, kao i brojne druge zemlje u tranziciji, nisu bile dobro pripremljena na najave Američke središnje banke (FED) o postupnom "gašenju" ultralabave monetarne politike.

Domaći problemi

Posljedica je bilo masovno povlačenje inozemnog investicijskog kapitala iz tranzicijskih zemalja. U njima je taj kapital bio investiran privremeno, zbog niskih kamatnih stopa u zapadnim industrijskim državama. Zemlje u tranziciji obećavale su izdašnije stope gospodarskog rasta i više kamate.

Posebice Brazil i Rusija pate zbog odljeva kapitala, i to zato što vrijeme u kojem su tranzicijske zemlje bile na glasu kao spasiteljice koje će svijet izvući iz globalne krize, nisu iskoristili za provođenje strukturnih reformi.

Otežavajuća je okolnost za Rusiju, koja ionako "preživljava" uglavnom od prodaje fosilnih izvora energije, još i činjenica da su Amerikanci zahvaljujući frackingu postali neto izvoznik nafte i plina, te time prouzročili veliki pad cijena energenata - zbog čega pati ponajviše Rusija.

Apsurdne optužbe

Sada se osvećuje da se Vladimir Putin oslanja isključivo na nekolicinu oligarha iz energetske i branše proizvođača naoružanja, na ljude koji su mu politički naklonjeni. Putin već desetljećima nije uspio u Rusiji "instalirati" jaku privrednu kralježnicu, ono što se u Njemačkoj naziva "Mittelstand" (srednje velika poduzeća, uglavnom tvrtke u obiteljskom vlasništvu, nap. red.) i što bi sa svojom gospodarskom snagom moglo djelovati kao "tampon zona" protiv svih eksternih šokova i zapadnih sankcija.

Naprotiv, na Zapadu se pojačava dojam: tko je u Rusiji uspješan i tko zarađuje novac, ali čija se faca ne sviđa ruskom predsjedniku, taj za tren oka može imati posla s pravosuđem i apsurdnim optužbama. Promatrači u svakom slučaju svjedoče o sustavnoj i opterećujućoj pravnoj nesigurnosti, koja blokira rast i investicije, i zbog čega se ni ne otvaraju nova radna mjesta.

Komentator Rolf Wenkel
Komentator Rolf WenkelFoto: DW

Obzirom na sve to, uzrok za pad vrijednosti rublje su samo djelomično "vanjski faktori", zapadne sankcije su samo jedan od uzroka devalvacije. Stvarni uzroci su domaće prirode. To je posljedica nezdrave ovisnosti cjelokupne ruske nacionalne ekonomije od nekolicine koncerna iz energetske branše ili proizvođača naoružanja, pravne nesigurnosti koja ne potiče ulaganja u Rusiju, i na koncu to je plod višegodišnjih propusta po pitanju (ne)provođenja strukturnih reformi i poticajnih mjera s ciljem jačanja srednje velikih poduzeća.

Putinovi apeli

Na susretu APEC-a u dalekom Pekingu Putin može verbalno intervenirati koliko god želi, njegove će intervencije pomoći samo kratkoročno. Ruska središnja banka već se predala u pokušaju stabiliziranja tečaja rublje, i to nakon što su se njezine devizne rezerve od početka ove godine "otopile" s 511 na 429 milijardi dolara. Šefica Središnje banke Elvira Nabiullina pušta rublju da slobodno oscilira na tržištu, u slučaju nužde navodno ipak želi intervenirati. Hoće li to imati učinka na duži rok? Na to se ne bih kladio.