I u Hamburgu se (službeno) slavi Bajram
16. kolovoza 2012
Hamburg oduvijek je bio ponosan na raznolikost koja je vladala u tom lučkom gradu. I danas u Hamburgu žive građani iz oko 170 zemalja, najrazličitijih vjera i uvjerenja. Ali iako je - barem na papiru, svaki druga Hamburžanka ili Hamburžanin kršćanin protestantske vjeroispovijesti, već je svaki dvadeseti stanovnik grada musliman.
No kada je riječ o ravnopravnosti vjerskih skupina, ipak je vladala golema razlika - kakva je uglavnom i u čitavoj Njemačkoj. ako su muslimani željeli slaviti svoje praznike u krugu obitelji, morali su od poslodavca tražiti jedan dan godišnjeg odmora. Školarci nisu smjeli izostajati sa nastave, a i kod pitanje vjerske nastave, muslimanske vjerske zajednice nisu mogle utjecati na sadržaj onoga što će se predavati učenicima.
Tko da pregovara u ime muslimana
Nakon gotovo pet godina pregovora, konačno je predstavljen sporazum kojim se i islam svrstava među "službene" vjeroispovijesti grada-pokrajine. Sličan sporazum je već prije sklopljen sa židovskom zajednicom i katolicima Hamburga, a tako se dugo pregovaralo sa muslimanima ne zato jer je tu nešto bilo sporno, nego zato jer je dugo trebalo da postane jasno, tko uopće može pregovarati u ime tamošnjih vjernika.
Naime, muslimanska vjera ne poznaje crkvenu hijerarhiju, osobito ne takvu na kakvu su se navikli katolici. Kada je bilo riječ o oko pedeset tisuća hamburških Alevita, to je bilo razmjerno jednostavno jer su oni i organizirani u svoju udrugu. Na koncu je bilo potrebno za stol dovesti predstavnike čak tri muslimanske udruge koje, kako tvrde, ukupno predstavljaju oko 130 tisuća vjernika, što je 90% muslimana tog grada.
Ovim sporazumom se i muslimanima Hamburga omogućuje da tri svoja praznika ostanu kod kuće - doduše, kao kod "malih" kršćanskih praznika kada to znači neplaćeni dan odmora. Mnogo važnije za muslimane i Alevite jest da će ih se konzultirati u formiranju nastavnog plana za vjersku nastavu u školama i plan je da onda, nakon odgovarajućeg školovanja, za pet godina i njihovi predstavnici poučavaju tu nastavu.
Hamburški sporazum - uzor za ostale?
Po sporazumu kojeg još formalno treba prihvatiti i Senat Hamburga, predviđa se da i muslimani i Aleviti imenuju svog predstavnika koji će biti stalno u kontaktu s gradskim vlastima, što znači i da će utjecati na gradnju džamija i ostalih vjerskih institucija u gradu. Njihovi predstavnici će ubuduće sjediti i u nadzornim odborima javnih elektronskih medija. Barem kad je riječ o utjecaju na medije, jedan drugi - također tradicionalno lučki grad-država, Bremen je čak bio brži od Hamburga i tamo je to već praksa.
U svim ostalim točkama, ovaj sporazum je pobudio golemu pažnju i ostalih vjerskih zajednica i pokrajinskih političara. Gotovo bez iznimke svi pozdravljaju "Hamburški sporazum", a predsjednici vlada pokrajina Baden-Württemberg i Rheinland-Pfalz su izjavili kako si "mogu zamisliti" slične sporazume i sa muslimanskim zajednicama koje su aktivne u njihovim saveznim pokrajinama.