1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

100 godina islama u srcu Europe

Aneksijom Bosne i Hercegovine su brojni stanovnici Austro-Ugarske bili muslimanske vjeroispovjesti. Tadašnji zakon je osnova za integraciju i današnjih muslimana - i prilika za napredan, "europski" islam.

Islamska zajednica u Austriji slavi ovih dana 100 godina priznavanja islama kao ravnopravne vjerske zajednice u Austriji. Nakon priključenja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj monarhiji, 15. srpnja 1912. je na snagu stupio i "Islamgesetz", Zakon o islamu. Obilježavajući taj datum je i austrijska državna televizija ORF podsjetila na želju vladarske kuće Habsburg da i muslimani uživaju ista prava i obaveze kao i vjernici svih drugih vjeroispovijesti.

K.u.K. propao, ali ostao temelj

Franz Joseph I.

Volja 'cara i kralja' je bila da svi njegovi podanici imaju ista prava i obaveze, bez obzira na vjeroispovjest.

U praksi, ovaj zakon tada nije bio dugog života jer je i čitava Austrougarska monarhija nestala u vrtlogu Prvog svjetskog rata koji je počeo samo dvije godine kasnije. No ovaj zakon odigrao je važnu ulogu 70-tih godina ovoga stoljeća, kada su u Austriju počeli pristizati radnici iz Turske i drugih islamskih zemalja, objašnjava Richard Potz, profesor za religijsko pravo na Bečkom univerzitetu.

„Taj zakon dao je osnovu za utemeljenje jedne krovne organizacije koja bi okupljala sve muslimane u zemlji, bez obzira na zemlju njihovog porijekla. Gotovo sve nacionalne muslimanske udruge u Austriji u međuvremenu priznaju ovdašnju Islamsku zajednicu kao organizaciju koja sve njih predstavlja. Upravo to je jedinstveno u Europi, jer u drugim zemljama takvo što ne postoji“, objašnjava Potz.

Činjenica da je islam već stotinu godina priznat u Austriji posebno je važna za mlađe naraštaje, objašnjava predsjednik Islamske zajednice u Austriji, Fuat Sanac: „Važno je da omladina zna da njihova religija ima dugu tradiciju u ovoj zemlji, da je Austrija njihovoj religiji dom već stotinu godina. To je ono što doprinosi da i oni danas Austriju doživljavaju kao domovinu“, kaže Sanac.

"Kao u Bagdadu u 9. stoljeću"

Usprkos tom zakonskom temelju koji muslimanima jamči ravnopravnost, Ednan Aslan, profesor na bečkom Institutu za pedagošku naobrazbu smatra kako sami muslimani u Austriji nisu učinili dovoljno za svoj napredak: "Struktura Islamske zajednice u Austriji i temelji na kojima ona počiva zaista su jedinstveni u Europi. Ali da bi postala moderna, demokratska organizacija, Islamska zajednica u Austriji mora potaći raspravu među vlastitim članovima. Intenzitet kojim se danas o nekim stvarima polemizira unutar te zajednice jednak je onom u Bagdadu s početka 9. stoljeća. Muslimanima nedostaju impulsi koji bi vodili u rasprave o bitnim stvarima, a ti poticaji moraju očigledno doći izvana - jer ih unutar zajednice jednostavno nema.“

Molitva u džamiji

Jedno je tradicija, ali drugo je ostati na razini rasprava od prije mnogo stoljeća

I institut profesora Aslana istražuje mogućnosti etabliranja jednog „modernog, europskog Islama“: „Islamska zajednica organizira vjersku nastavu na austrijskim školama, također su pozitivni napori etablirati institucije za obrazovanje imama u samoj Austriji. To potiče integraciju, no da li je Zajednici zaista pošlo za rukom da etablira jedan moderan, europski islam?" – pita se Aslan i tvrdi kako se većinu muslimana u Austriji niti ne potiče dovoljno kako bi razmislili o tome.

U Austriji danas živi nešto preko pola milijuna muslimana, a Islamska zajednica bilježi 205 džamija diljem te zemlje. Ali Ednan Aslan ukazuje i na činjenicu kako je od svih tih muslimana, samo njih 170 tisuća imalo pravo glasa prilikom nedavnog izbora Fuata Sanca za novog predsjednika Islamske zajednice - a doista je na izbore izašlo njih samo 37.000. „Svijest o tome da je demokracija proces koji se mora desiti iznutra, još nije svijet većine muslimana u Austriji. Upravo zato tvrdim kako impulsi za diskurs o tim pitanjima, moraju očigledno doći izvana.“

Preporuka uredništva