1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I opet problem sukcesije...

U Sarajevu bi početkom rujna trebao biti održan sastanak Komisije o provedbi Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ. Jedna od središnjih tema bit će zajednički novac pohranjen u mješovitim bankama.

Karta bivše Jugoslavije kao šahovska ploča

Pitanje naslijeđa imovine bivše SFRJ otvoreno je još raspadom nekadašnje zajedničke države, no tek je 2001. godine potpisan Sporazum o sukcesiji, odnosno podjeli imovine koju su koristile bivše jugoslavenske republike. U procesu sukcesije najdalje se otišlo u podjeli državne imovine, dok je podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava samo djelimično riješena. I dalje je sporno pitanje vojne imovine.

Pomoćnik ministra financija BiH za pitanja sukcesije Zenit Kelić vjeruje da će na sastanku biti riječi o zajedničkom novcu republika bivše države, koji je bio pohranjen u mješovitim bankama. "U Sporazum o sukcesiji ušla su sredstva od 645 milijuna dolara, da bi se na kraju ispostavilo da je od toga ostalo tek 58 milijuna, odnosno da je nestalo čak 587 milijuna dolara. BiH je trebalo na primjer, pripasti 15,5 posto, što je oko 100 milijuna dolara", kaže Kelić.

Gdje je novac?

"Informacije o nestalom novcu trebala bi imati Srbija jer je ona vodila račune bivše Narodne banke Jugoslavije", smatra Kelić. "Računi pokazuju da je dosta tih sredstava potrošeno za vrijeme vladavine bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i to je poglavlje jako teško zatvoriti, vjerojatno iz političkih razloga", kaže Kelić.

Države nasljednice rješavat će i pitanja privatne i društvene imovine. Radi se, prije svega, o filijalama tvrtki na teritoriju drugih republika, raznim objektima i stanarskom pravu. Također, ostalo je neriješeno pitanje arhiva i kulturnih dobara. Bivše jugoslavenske republike trebale bi podijeliti i 123 diplomatsko-konzularna predstavništva, a do sada je postignut dogovor o 44 objekta.

Sporo se dogovara, a još sporije provodi dogovoreno

Zagrebački politički analitičar Davor Djenero podsjeća da građane u BiH i Hrvatskoj najviše zanima devizna štednja u Ljubljanskoj banci. "Vidite da su države nešto malo uspješnije samo kada se radi o rješavanju državnih interesa. Tako se malo efikasnije rješavaju pitanja diplomatsko-konzularnih predstavništava, ali kad dođemo na teren koji direktnije pogađa građane, tu se pomaci ne vide", ističe Djenero.

Supredsjedatelj Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov kaže da je sukcesija samo jedno od otvorenih pitanja koje opterećuje odnose između balkanskih država. "Jednostavno je nevjerojatno koliko sporo ide dogovor oko toga i koliko se sporo primjenjuje ono što je dogovoreno. Od učesnika sarajevskog sastanka se očekuje da idu korak dalje, da postignu dogovor koji bi mogao zadovoljiti sve strane", kaže Popov.

Tko je bolje prošao?

Razloge sporog rješavanja ovog problema treba tražiti i u nedostatku političke volje, smatra Popov. "Imamo i te periodične izbore koji usporavaju stvari, a imali smo i zastoj u normaliziranju međusobnih odnosa nakon proglašenja neovisnosti Kosova, kada je došlo do zamrzavanja skoro svih razgovora između Srbije i država u regiji koje su priznale Kosovo", podsjeća Popov.

"Zbog stanja u BiH, periodičnih izbora, prilika na Kosovu ili drugih balkanskih nesporazuma, svejedno, proces sukcesije mogao bi nadživjeti naš vijek", kaže Davor Djenero, ističući da su u boljoj poziciji bili oni koji su tu imovinu kontrolirali i vremenom je potrošili, nego oni koji su je stvarali. "Na kraju ćemo se morati pomiriti sa onom parolom koja se javljala u Hrvatskoj, a koju će i u BiH vjerojatno dosta lako razumjeti, posebno u Hercegovini, a to je ona parola 'ko je jamio, jamio je'", kaže Djenero.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: S. Kobešćak

 

Preporuka uredništva