1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Godina pomirenja i dobrih odnosa

Josipović i Tadić su otvorili novo poglavlje suradnje u regiji, a spremnost da sudjeluje u tom procesu ispoljio je i Bakir Izetbegović. Analitičari, međutim, nisu sigurni da Beograd i Zagreb prema BiH imaju dobre namjere

Ivo Josipović i Boris Tadić prilikom susreta u Subotici

Ivo Josipović i Boris Tadić prilikom susreta u Subotici

Nakon isprike srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Srebrenici, zatim i u Vukovaru, srbijanske deklaracije o Srebrenici te obraćanja hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Parlamentu BiH i njegove isprike u Ahmićima, stvorena je povoljnija politička klima u regiji. No, mišljenja o tome da li je ona iskorištena u praksi su vrlo podijeljena.

Srbijanski političar, član Tadićeve Demokratske stranke Dragoljub Mićunović, vjeruje da je suočavanje sa prošlošću dvojice predsjednika iskreno i da je to bio "prvi korak u normalizaciji odnosa u regiji". On podsjeća da su odnosi Srbije i BiH ranije bili opterećeni i "politikom Harisa Silajdžića", ali da su Silajdžićevim odlaskom s političke scene i Izetbegovićevim nastupom u Srbiji uslijedile nove okolnosti.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u Srebrenici

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u Srebrenici

Drag oljub Mićunović: "Obnavalja se normalan međususjedski odnos"

"U cijeloj regiji sada vlada klima dobrih odnosa, prema čemu su ljudi u našim državama i gospodarski zainteresirani. Srbija najveći dio svoje trgovinske dobiti može zahvaliti BiH i Makedoniji, a Hrvatska Srbiji itd. To nas je učvrstilo u uvjerenju da sami trebamo doprinijeti dobrim odnosima ne čekajući stranu arbitražu", kaže Dragoljub Mićunović.

Hrvatski političar i povjesničar Ivo Banac za Deutsche Welle kaže da nije siguran u pozitivna kretanja u regiji jer se "pravi test srbijanskog odnosa prema susjedima prvenstveno oslikava u relacijama te države prema Kosovu i BiH, a tu gotovo da nema nikakvih pomaka".

"Srbija i dalje negira Kosovsku neovisnost, a sudjelovanje predsjednika Borisa Tadića u izbornoj kampanji gospodina Milorada Dodika pokazuje da je Srbija vezana uz one snage u BiH koje su glavna prepreka normalizaciji odnosa unutar ove ključne regionalne države", smatra Banac.

Boris Tadić i Milorad Dodik u Banja Luci

Boris Tadić i Milorad Dodik u Banja Luci

Neslužbeno savezništvo na štetu drugih?

Česti susreti Tadića i Josipovića stvaraju dojam "neslužbenog srbijansko-hrvatskog savezništva" koje, prema mišljenju Ive Banca, ne može doprinijeti razvoju dobrih odnosa ako utječe na druge u regiji, što potvrđuju i neke povijesne činjenice.

"Govorim o direktnom dogovoru Beograda i Zagreba 1939. 'Cvetković-Maček' na štetu BiH koja je tada praktički bila podijeljena. Nešto slično dogodilo se 1991. godine kao posljedica dogovora Tuđman-Milošević. Sad vidimo ponavljanje tog modela. Iako je to kasnije demantirano, stav predsjednika Josipovića, ma koliko nespretno izrečen, u prilog trećeg entiteta, dovodi nas vrlo blizu politike 1991. na liniji Tuđman-Milošević", kaže Banac.

Željko Komšić, Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović

Željko Komšić, Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović

Senad Pećanin: "Podrška Dodiku je podrška podijeli BiH"

Ako se politika Tuđmana i Miloševića mjeri odnosom prema cjelovitosti BiH, onda se politika Tadića i Josipovića prema Bosni i Hercegovini mjeri njihovim odnosom prema Miloradu Dodiku koji je, prema mišljenju političkog analitičara iz Sarajeva Senada Pećanina, "ključna prijetnja integritetu BiH".

"Čini mi se da sprska nacionalistička politika koristi Josipovića čak i da ospori vlast legalnog hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH Željka Komšića. Ako Josipović toga nije svjestan, onda me čudi nedostatak jednog državničkog odnosa, a ako pak je, onda to nije politika koja doprinosi stabilnosti BiH, ali ni normalizaciji odnosa u regiji", smatra Pećanin.

Haris Silajdžić

Haris Silajdžić

Izetbegović umjesto Silajdžića

Na političke odnose u regiji utjecat će i odlazak s vrha političke scene u BiH Harisa Silajdžića. "Ako srpsko-hrvatska politička osnova u BiH, koju u ovom trenutku personificiraju Tadić i Dodik i, što me začuđuje, Josipović i HDZ BiH, onda će pred Silajdžićevim nasljednikom Bakirom Izetbegovićem stajati veliki izazov i velika odgovornost", kaže Pećanin.

Pećanin podsjeća da je i Bakir Izetbegović pokazao dobru volju da doprinese pozitivnim kretanjima u regiji osuđujući zločine koje su u proteklom ratu počinili pripadnici Armije BiH, ali upozorava da će nastavak Tadićeve i Josipovićeve podrške Miloradu Dodiku bitno ugroziti Izetbegovićeva nastojanja da bude drugačiji od Harisa Silajdžića.

Autor: Samir Huseinović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva