Tadić: "Logori ne smiju biti predmet prepucavanja"

Drugi dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Hrvatsku u samo mjesec dana potvrda je velikog napretka u međusobnim odnosima, naglasio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon svečanog dočeka i razgovora u četiri oka sa svojim gostom. Za sutra (25.11) je predviđeno da dvojica predsjednika obiđu općine u Lici i na Kordunu, gdje će razgovarati s predstavnicima srpske manjine i povratnicima. A otvorit će i Hrvatsko-srpski gospodarski forum.

Hrvatska i Srbija imaju više otvorenih pitanja, a prioritet, rekao je Josipović, “je pitanje nestalih osoba. To je prioritet za Republiku Hrvatsku. Uz to pitanje, treba konačno dovršiti pitanje sukcesije, pitanje ubrzanja granica“. Josipović je i danas potvrdio kako je od Tadića zatražio daljnje napore u rješavanju sudbine nestalih, jer ratna dokumentacija iz vukovarske bolnice nije potpuna. Tadić je uzvratio kako je za njega otkrivanje sudbine nestalih kao i uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića vezano uz elementarne civilizacijske norme.

Troškove obnove kuća izbjeglim Srbima platit će Hrvatska

Dvojica predsjednika naglasila su kako je zalaganjem dviju vlada napravljen pomak u stambenom zbrinjavanju prognanih i izbjeglih osoba te održivom razvoju. “Vjerujem kako ćemo u nadolazećem razdoblju, imajući u vidu i međunarodnu donatorsku konferenciju, imati konkretna rješenja i konkretan doprinos sudbinama ljudi, koji su pogođeni ratnim zbivanjima i koji danas žive u izbjegličkim kampovima i koji ne mogu riješiti svoja egzistencijalna pitanja“, rekao je Tadić.

I za razgovora premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Borisa Tadića bilo je govora o tome kako će izbjeglim Srbima, koji se žele vratiti u Hrvatsku, troškove obnove kuća i stambenog zbrinjavanja platiti Hrvatska, dok bi se novac za stambeno zbrinjavanje onih koji ne žele povratak pokušao prikupiti na velikoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji, koju bi u prvoj polovici iduće godine zajednički organizirale dvije države uz potporu SAD-a, EU-a i UNHCR-a. Dosad je problem bio u tome što Hrvatska nije željela preuzeti obvezu zbrinjavanja onih koji se nisu željeli vratiti u Hrvatsku.

70% Hrvata ne želi odustajanje od tužbe za genocid

O eventualnom povlačenju hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije neće biti govora na ovom susretu Josipović-Tadić jer je, kako se saznaje, preduvjet za takav korak razrješenje ratnih trauma, ali i nedvosmislena osuda službenog Beograda politike Slobodana Miloševića. Inače, preko 70 posto hrvatskih građana smatra kako Hrvatska ne treba odustati od te tužbe pred Međunarodnim sudom pravde. Predsjednik Tadić naglasio je i važnost očuvanja srpske kulture te obrazovanja hrvatskih Srba na maternjem jeziku.

“Kao predsjednik Srbije zalažem se za očuvanje naše kulture, našeg jezika, našeg pisma u čitavoj regiji, gdje god žive predstavnici srpske nacionalne zajednice“, izjavio je Tadić. S predsjednikom Tadićem stiglo je i 70-tak direktora firmi iz Srbije, koji će s kolegama iz 50-tak hrvatskih tvrtki sutra (25.11) sudjelovati na Hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu.

“Naša zajednička sudbina“

Predsjednik Tadić na pitanje o tome vode li srbijanske institucije istragu o logorima Stajićevo i Begejci, odgovorio je potvrdno. Ta dva logora Tadić je nazvao pritvorima, ali je dodao kako postoje različite definicije tih, kako kaže, tragičnih mjesta. “Neki ih zovu logorima, neki pritvorima, neki kaznionicama. Oko toga trebamo imati zajednički stav, a ne da to bude predmet političkih prepucavanja. Važno ih je definirati, istražiti i sve krivce za te zločine pronaći i kazniti. Podržavam procesuiranje svih koji su počinili zločine“, istaknuo je Tadić.

Imali smo veoma tešku zajedničku povijest i žrtve, ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić, dodajući kako je Europska unija zajednička budućnost i zajednički dom dviju zemalja. Josipović je pak rekao kako se na sastanku na Pantovčaku razgovaralo o unapređenju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, te o međusobnoj potpori na putu u Europsku uniju, koja će, kako je rekao, “biti naša zajednička sudbina“.

Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić u ožujku su se susreli u Opatiji. Nekoliko dana nakon toga u Bruxellesu su izrazili odlučnost da u europskom duhu surađuju na rješavanju otvorenih pitanja u regiji. Potom su se u travnju susreli u Pečuhu, u sklopu trojne suradnje Hrvatske, Mađarske i Srbije. Josipović je prvi put službeno posjetio Srbiju u srpnju, a Tadić se početkom studenoga na Ovčari poklonio žrtvama Vukovara. Ovo je njihov šesti susret u godinu dana.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić