1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Godina krize i nezadovoljstva

Hrvati će godinu na zalasku pamtiti po prosvjedima, strahu od siromaštva, nestanku 17-godišnje djevojke i dinamičnim odnosima s Vatikanom. Raspoloženje nije popravila ni smjena vlasti, ali ni pristupni ugovor s EU-om.

Angela Merkel i Jadranka Kosor ispred Banskih dvora

Savezna kancelarka Angela Merkel posjetila je u kolovozu 2011. Zagreb

Hrvatski branitelj Tihomir Purda je početkom godine uhićen na graničnom prijelazu Orašje i to temeljem srbijanske optužnice koja ga tereti za ubijanje srbijanskih ranjenika 1991. godine u Vukovaru. Najčvršći dokaz za ovu optužbu je bilo Purdino priznanje koje je dao pod prisilom dok je bio zatočen u sabirnom logoru Stajićevo u Srbiji. Slučaj je bio vrlo neugodan, kako za Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu koja se našla u procjepu između Zagreba i Beograda. Gotovo jednoglasno hrvatska javnost je postavljala pitanje kako to da Srbija pokušava suditi za slučajeve koji se nisu dogodili na njezinom teritoriju i to temeljem iznuđenog iskaza. Branitelji su pak negodovali zbog činjenice da mnogi od njih uopće nisu ni znali da je za njima raspisana tjeralica, za što su najodgovornijom smatrali vladu Jadranke Kosor. Nakon 57 dana boravka u zeničkom ekstradicijskom pritvoru Purda je izašao na slobodu i to zato što je srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine odustalo od kaznenog gonjenja njega i još dvojice branitelja, a zbog nedostatka dokaza.

Prosvjedi u Zagrebu

Prosvjedi u Zagrebu

Protuvladini „Facebook“-prosvjedi

Strah za egzistenciju i realno osiromašenje bili su povod za javno prosvjedovanje. Iz tjedna u tjedan građani su se organizirali putem društvenih mreža kako bi na ulicama većih gradova tražili odlazak premijerke Jadranke Kosor. Na vrhuncu prosvjeda na ulicama je bilo i do 10 tisuća prosvjednika kojima su protivnici najviše zamjerali nedostatak vizije – naime, znali su da žele odlazak vlade, no nisu znali što učiniti poslije. Vlada je odabrala strategiju ignoriranja koja se u konačnici pokazala djelotvornom. Građani su se umorili, a samoprozvani vođa prosvjeda Ivan Pernar je na kraju odbačen od samih prosvjednika. Štoviše, odbacili su ga dva puta: prvi put na samim prosvjedima, a drugi puta na parlamentarnim izborima. „Hrvati su se ipak naučili kulturi prosvjedovanja i nova vlast može očekivati još jače iskazivanje nezadovoljstva“, komentirao je za Deutsche Welle ugledni sociolog Dražen Lalić.

Presuda generalima

Haški sud je izrekao nepravomoćne presude trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku. Gotovina i Markač proglašeni su krivima za većinu točaka optužnice, dok je Čermak pušten na slobodu. Za zločine počinjene u Domovinskom ratu Gotovina je osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Presuda je šokirala i inače suzdržanog predsjednika države Ivu Josipovića, dok je tadašnji šef oporbe, a sada novi premijer iz redova Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović poručio da ne priznaje inkriminaciju udruženog zločinačkog pothvata. „Hrvatska nakon vojno-redarstvene akcije Oluja nije funkcionirala kao pravna država i nije kažnjavala zločine. Zbog toga generali plaćaju tuđi dug“, komentirao je Milanović.

Ante Gotovina

Ante Gotovina

Popis stanovništva

Nakon deset godina Hrvatska je ponovno popisala svoje stanovništvo. Prema do sada obrađenim podacima, nisu se obistinile crne prognoze o izumiranju Hrvata. Iako je stanovnika gotovo isto kao i prije desetljeća, zamjetan je porast broja domaćinstava, a potvrđena je i hrvatska ljubav prema nekretninama. Naime, broj stambenih jedinica i dalje daleko nadmašuje broj kućanstava. "U Hrvatskoj postoji gotovo fetiš da morate imati svoje. Najmovi stana su dominantno ilegalni, a ljudi nerado plaćaju najam nekretnine koja nikada neće postati njihova“, izjavio je za DW demograf Jakov Gelo.

Papa posjetio Hrvatsku

Papa Benedikt XVI. je u lipnju posjetio Zagreb koji mu je priredio veličanstven doček. Ni danas nije poznato koliko je hrvatske građane koštao ovaj vjerski spektakl koji je Crkva deklarirala kao pastoralni pohod, dok su vladajući tvrdili da se radi o državničkom posjetu. „Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je logičan i pravedan“, izjavio je tada papa i tako potvrdio nagađanja kako je pravi razlog njegovog dolaska pomoć vladajućima u borbi protiv euroskepticizma.

Papa dobiva buket cvijeća

Papa u Hrvatskoj



Potraga za Antonijom Bilić

17-godišnja djevojka iz Drniša Antonija Bilić je nestala početkom lipnja nakon što je zaustavila kamion nedaleko od svoje rodne kuće. Poslije trotjedne istrage u Donjim Srđevićima (BiH) je uhićen vozač kamiona tvrtke iz Sesveta Dragan Paravinja koji je priznao ubojstvo maloljetnice. Iako je tvrdio da je tijelo bacio u jezero Brljan, njegovim je isušivanjem dokazano da je lagao. Privremeno je izručen Hrvatskoj kako bi se pomoglo istrazi, nakon čega je povukao priznanje tvrdeći da je iznuđeno. Iako ga je Hrvatska temeljem materijalnih dokaza optužila, BiH je zatražila vraćanje Paravinje kako bi mu bila izrečena drugostupanjska presuda za silovanje u okolici Jahorine 2002. godine. Traži ga i Srbija, gdje je pravomoćno osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog silovanja i pokušaja silovanja. Najveća i najskuplja potraga u povijesti Hrvatske traje i danas.

Vatikan tužio Hrvatsku

Samo nekoliko mjeseci nakon idiličnog posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, zahladnjeli su odnosi između Vatikana i Hrvata i to zbog vrlo vrijednih nekretnina u Istri. Nakon što je papa na nekoliko minuta suspendirao porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana kako bi turistički vrijedno zemljište u Dajli bilo prepisano talijanskim benediktincima, država je poništila akt kojim je isto zemljište prepustila Župi Dajla i tako ga je zapravo vratila u svoje vlasništvo. Zbog toga je Sveta Stolica tužila Hrvatsku Upravnom sudu koji bi ovaj slučaj mogao riješiti u iduće tri godine.

Ivo Sanader u sudnici

Suđenje za korupciju. Ivo Sanader (u sredini)

Suđenje bivšem premijeru

Nekad najmoćniji čovjek Hrvatske, bivši premijer Ivo Sanader, postao je prvi hrvatski optuženik za ratno profiterstvo. U objedinjenim postupcima ga se tereti da je uzeo proviziju na kredit Hypo-banke za kupnju i obnovu hrvatskih diplomatskih predstavništava. Na teret mu se stavlja i uzimanje deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji MOL prepustio upravljačka prava u Ini. Uza sve to najnovija optužnica ga tereti da je godinama organizirao isisavanje novca iz državnih poduzeća koji se prelijevao, između ostalog, u crne fondove tada vladajuće Hrvatske demokratske zajednice koja je i sama postala optuženik u ovom slučaju. Suđenje Sanaderu, u čijim je predizbornim kampanjama sudjelovala i sama kancelarka Angela Merkel, prati dosad neviđeno curenje u javnost tajnih dokumenata, uključujući i video snimke iskaza koje je optuženi dao pred istražiteljima.

HDZ potučen na izborima

Čelnici Kukuriku-koalicije

Čelnici Kukuriku-koalicije

Pokrenuta istraga zbog isisavanja novca iz državnih tvrtki bila je zadnji udarac Hrvatskoj demokratskoj zajednici koja je na parlamentarnim izborima doživjela težak poraz. Stranka čije je ime postalo sinonim za korupciju odlazi u oporbu, unatoč činjenici da je upravo njezina predsjednica Jadranka Kosor, za razliku od svojeg prethodnika Sanadera, potaknula antikorupcijske procese. Građanima, čini se, to nije bilo dovoljno pa su povjerenje poklonili Kukuriku-koaliciji predvođenoj SDP-om. Novi premijer Zoran Milanović, komentirali su mnogi, nije trebao činiti puno – dovoljno je bilo čekati da mu izbori „padnu u krilo“.

Hrvatska potpisala pristupni ugovor s Europskom unijom

„Dobrodošla Hrvatska“, poručili su šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije stavljajući potpis na Ugovor o pristupanju. Hrvatska je na korak do punopravnog članstva u europskom savezu kojemu mnogi ne predviđaju sjajnu budućnost. Umjesto slavlja, Hrvati zabrinuto gledaju prema Bruxellesu. Na društvenu apatiju nije bitno utjecala ni smjena vlasti pa u vrijeme izglednog porasta euroskepticizma nova vlast najavljivala i odgodu referenduma o pristupanju EU-u. Do tada bi, poručivala je nova ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, trebalo poduzeti sve kako bi se građane informiralo o članstvu, a kako bi uopće izašli na referendum na kojemu se nada natpolovičnoj većini. U međuvremenu su vladajući zaključili da vremena za odgodu nema pa će hrvatski građani o tome što misle o EU izreći 22. siječnja.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva