1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija u potrazi za opravdanjem rata

Uhićenje Jovana Divjaka narušilo je međudržavne odnose u regiji i po tko zna koji put dovelo u pitanje istinsku borbu za utvrđivanjem istine u ratnim zločinima 90-etih. Želi li Srbija na ovaj način revidirati prošlost?

General Jovan Divjak

General Jovan Divjak

Agim Čeku, Ilija Jurišić, Ejup Ganić, Tihomir Purda, Jovan Divjak... To su imena ljudi iz bivših republika SFRJ-a s kojima je Srbija ratovala devedesetih godina i koje je nakon 15 do 20 godina odlučila tražiti preko Interpolovih potjernica. Za ratne zločine za koje - kako se u svim slučajevima ispostavilo - nema dokaze. U pitanju su ljudi različitih profila, od visokih političkih i vojnih dužnosnika do branitelja koji su jedva preživjeli srbijanske logore početkom devedesetih. Za sve njih Tužiteljstvo za ratne zločine je u startu moralo znati da dovoljno dokaza nema, što ostavlja otvorenu sumnju u neprofesionalnost i ispolitiziranost.

Postavlja se, međutim, sljedeće pitanje: ako je u pitanju bila neprofesionalnost prva dva ili tri puta, kako to nazvati kad se takav slučaj ponovi četvrti put i koplje slomi na Jovanu Divjaku, po mnogima jednom od najčasnijih ljudi obrane Sarajeva? Nevladine organizacije su to nazvale neprofesionalnošću i direktnim političkim utjecajem, ali prema mišljenju direktorice Helsinškog odbora za ljudska prava Sonje Biserko, u pitanju je nastavak rata drugim sredstvima.

Uhićenje kratko nakon Tadićeve posjete Ovčari - Tihomir Purda, vukovarski branitelj

Uhićenje kratko nakon Tadićeve posjete Ovčari - Tihomir Purda, vukovarski branitelj

Biserko: „Srbija nije napravila diskontuitet s Miloševićevom politikom“

"Svi ovi slučajevi koje smo imali prilike vidjeti posljednjih godinu dana predstavljaju pokušaj da se rat u BiH prikaže tako kao da je bošnjačka strana sve počela", tvrdi Biserko. To je, prema njezinom mišljenju, naročito vidljivo u zahtjevu za ekstradiciju Ejupa Ganića, koji je sud odbio jer je zasnovan na nepostojećim dokazima.

"To je kratkovidna politika koja je dovela do toga da je poraslo nepovjerenje prema Srbiji i Beogradu", kaže direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava. Ona napominje da je ključni problem ovakvog ponašanja Srbije u potpisanom sporazumu s tužiteljstvima Hrvatske i BiH. "To narušava cijeli napor da se uspostavi neka vrsta suradnje koja bi raščistila nasljeđe iz devedesetih godina", zaključuje Biserko i ide u svojoj kritici još dalje: "Ovakvo postupanje, na žalost, pokazuje da Srbija nije napravila diskontinuitet sa Miloševićevom politikom. To se vidi i po tome da su glavni akteri i stratezi Srbije danas upravo oni koji su određivali politiku prije Miloševića, za vrijeme Miloševića te su i sada nastavili to činiti kroz kanale Tužiteljstva za ratne zločine“.

Srbijanska potjernica bez dokaza - Ejup Ganić napušta zatvor u Londonu

Srbijanska potjernica bez dokaza - Ejup Ganić napušta zatvor u Londonu

Sustavno narušavanje odnosa u regiji

Srbija je 2010. godine doživjela dva velika poraza u borbi za pravdu po njezinom modelu – najprije je pred sudom u Londonu tužitelj priznao da su potjernicu za Ejupom Ganićem podigli iako nemaju dokaze, a onda je revidirana presuda Iliji Jurišiću koji je, iako opet nije bilo nikakvih dokaza, najprije osuđen na 12 godina za ratni zločin protiv vojnika JNA u Tuzli, da bi na kraju bio pušten da se brani sa slobode. Međutim, ni nakon ova dva šamara, ništa se nije promijenilo. Srbija nastavlja postupati po optužnicama iz devedesetih godina, od kojih bi se za mnoge moglo pomisliti da su podignute kako bi se opravdao rat u Hrvatskoj i BiH.

No, srbijanski javni tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević smatra da treba nastaviti s ovom praksom jer „to duguje žrtvama i ne želi trgovati mrtvim glavama”, kako je istakao u srijedu (9.3.) na konferenciji za medije. On je napomenuo da je Tužiteljstvo predalo dokaze protiv Jovana Divjaka Ministarstvu pravde zbog zahtjeva za izručenje. Istovremeno je s druge strane Vukčević naglasio da je spreman na potpisivanje Sporazuma i razgovore sa Tužiteljstvom BiH o ustupanju dokaza za Dobrovoljačku i za Tuzlansku kolonu.

„Spreman sam i na ekspertsku reviziju vojnih predmeta koje je Srbija preuzela od vojnog pravosuđa i, ukoliko Divjak bude isporučen Srbiji, u cilju utvrđivanja istine, saglasiću se da se brani sa slobode do okončanja istrage”, istakao je Vukčević.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić na Ovčari

Bila je to gesta nakon koje su mnogi očekivali i promjenu politike - srbijanski predsjednik Boris Tadić na Ovčari

Početkom siječnja je uhićen Tihomir Purda, vukovarski branitelj koji je priznao zločin pod mučenjima u srbijanskim logorima. Srbija, koja još nije službeno priznala postojanje logora na svom teritoriju a kamoli pokrenula istragu protiv ljudi koji su mučili i ubijali zarobljenike širom zemlje, odustala je od progona jer nema dokaze. Samo dan nakon puštanja Tihomira Purde kao grom iz vedra neba stigla je vijest da je po istim potjernicama pritvoren Jovan Divjak. Zahvaljujući svemu ovome, odnosi u regiji su, najblaže rečeno, duboko narušeni.

Prema mišljenju odvjetnika Srđe Popovića, to je zapravo jedina posljedica svih ovih događanja.

Politika neeksplodiranih bombi

„Znamo da Jovan Divjak neće biti izručen Srbiji, prema tome, nakon svega ovoga, neće se dogoditi ništa. Ovaj događaj će samo utjecati na odnose u regiji. Naravno, pokvarit će ih, kao što se desilo i sa slučajem Purda. Taman kad su se odnosi s Hrvatskom počeli razvijati, došlo je do zahtijeva za ekstradiciju. Ja na to gledam kao kad poslije rata ostanu velike neeksplodirane bombe. One se demontiraju i unište na sigurnom mjestu, ali ipak ostaju podsjetnik na neko drugo, teško vrijeme", tvrdi Popović. On pozdravlja reakcije javnosti u BiH i Srbiji, ali izražava bojazan da ovi postupci znače povratak logike devedesetih koja glasi: ako hoćete opravdati svoje zločine, počnete ukazivati na zločine drugih, a onda ih počnete i izmišljati. "To je vrlo neefikasan način da se obranite od vlastitih zločina", ističe Popović.

Na sljedećoj stranici pročitajte o društvima koja se ne žele suočiti sa svojom prošlošću i o tome kako se širi nemir među ljudima

Preporuka uredništva