1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Gdje je nestalo prijateljstvo Washingtona i Rijada?

Barack Obama putuje u Saudijsku Arabiju. Nekadašnji bliski saveznici su danas prilično nepovjerljivi jedni prema drugima jer Rijad želi ostati jedina sila u regiji - što je za Washington sada prošlost.

Predsjednik je bio ljut. Tako se povjerio svom političkom prijatelju, australskom premijeru Malcolmu Turnbullu i pitao ga, što on misli o namjeri Saudijske Arabije i nekih drugih zemalja regije da svoju strogu predodžbu islama nametnu i drugim zemljama, na primjer u Indoneziji. „Ali zar Saudijci nisu vaši prijatelji“, pitao je australski premijer. "To je komplicirano", odgovorio je Obama.

Ova mala anegdota koju je nedavno objavio američki magazin The Atlantic ilustrira u kojoj su mjeri nestali nekadašnji prijateljski odnosi Saudijske Arabije i SAD. Prešutna sloga koja se razumjela sama po sebi i koja je trajala desetljećima je nestala i umjesto nje je nastupilo nepovjerenje i suzdržanost.

Posljedice 11. rujna 2001.

To je počelo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. gdje su 15 od ukupno 19 terorista bili državljani Saudijske Arabije. Od tada se i u Washingtonu u najmanju ruku se kritički promatra na vehabizam, službeni oblik islama tog kraljevstva i koji je barem povezan, ako ne i blizak sunitskom ekstremizmu džihadista. Upravo posljednjih tjedana se u SAD raspravlja o neobjavljenom dodatnom protokolu Istražnog povjerenstva o tim terorističkim napadima na SAD i bivši senator Bob Kerrey kao tadašnji član istražnog povjerenstva je priznao kako "obzirom na odnose prema Saudijskoj Arabiji, naravno da nismo slijedili sve tragove."

AP Iconic Images USA New York Anschläge auf das World Trade Center 2001 Flugzeug fliegt ins Gebäude

Teroristički napad 11. rujna 2001. trajno je poremetio odnose Rijada i Washingtona: ipak je previše terorista imalo putovnice Saudijske Arabije.

Zapravo se istovremeno i Saudijska Arabija svo to vrijeme uzaludno trudi dobiti taj tajni dio izvješća. "Ako postoje optužbi protiv Saudijske Arabije, onda želimo i odgovoriti na njih jer smo sigurni da su neosnovane", izjavio je već 2003. tadašnji saudijski ministar vanjskih poslova Saud al Faisal. Ali sve do današnjeg dana Rijad nije obaviješten o sadržaju tog dokumenta.

Ovaj put američkog predsjednika Obame u Rijad utoliko nije jednostavan već i zbog posljedica Nine-Eleven, a još je složeniji zbog nesuglasica mnogo novijeg datuma. „Saudijska Arabija smatra kako su je SAD ostavile na cjedilu“, upozorava Sebastian Sons iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. "Razlog tome je prije svega sporazum o atomskom programu s Iranom koji je najveći takmac Saudijskoj Arabiji. Ali razlog jest i što SAD tek veoma nevoljko podržavaju saudijsku vojnu akciju u Jemenu." Povrh toga dolaze i razlike u politici prema Siriji: "Saudijska Arabija traži svrgavanje Asada, SAD su do sad u tome bile prilično suzdržane."

Zajednički interesi

Ali prije svega Rijad želi da se Washington opet više angažira u regiji, smatra Sons, usprkos svim otvorenim gospodarskim rivalitetima. "Ne treba zaboraviti kako je fracking u SAD uvelike utjecao na saudijski primat na tržištu nafte. Već i zbog toga su Saudijci i dalje zainteresirani držati cijenu nafte na niskoj razini."

Symbolbild Rakka Kämpfer der IS

Kod izazova takozvane Islamske države, tu su interesi veoma bliski. Ali već u problemu Sirije - bliskost nije baš velika.

I Madawi al-Rasheed sa londonskog Kings's College ima dojam kako su trenutno interesi Saudijske Arabije i Sjedinjenih Američkih Država "dijametralno suprotni". Dok Obama teži stvoriti multipolarnu ravnotežu na Bliskom istoku u kojem će sudjelovati više regionalnih sila, Saudijska Arabija i dalje želi ostati jedina vodeća zemlja na tom području. "Zato se Obama u Rijadu smatra jedinim dosadašnjim američkim predsjednikom koji ometa tom snu o dominaciji i pomirenjem sa Iranom je natjerao Saudijsku Arabiju da se probudi u jednoj neugodnoj realnosti", piše Rasheed u Al Monitoru. "Ako Obama doista želi nešto postići ovim posjetom, onda mora bolje uvjeriti Saudijce kako je doba njihove jedine hegemonijalne moći možda već prošlo, barem za dogledno doba."

Ipak, njemački stručnjak za Bliski istok smatra kako su SAD i Saudijska Arabija i dalje čvrsto povezane usprkos svim trenutnim razlikama. "Borba protiv takozvane Islamske države je sigurno nešto što im je zajedničko", smatra Sons. "Jer je i kraljevska kuća u Rijadu u međuvremenu shvatila kako IS nije samo sigurnosni, nego i ideološki izazov. Posljednjih mjeseci je bilo sve više napada boraca IS-a i na području Saudijske Arabije i to je duboko uznemirilo Rijad."

Saudijci su uznemireni i zbog nestabilnog stanja u neposrednom susjedstvu. Tako su se odlučili na vojnu intervenciju u susjednom Jemenu gdje saudijska kraljevska kuća otvoreno pomaže izabranom predsjedniku Hadiju u borbi protiv pobunjenih Hutija čiji pak borci navodno njeguju veze sa Iranom. Sons podsjeća kako do sad nipošto nije bilo uobičajeno da Saudijska Arabija i svojim oružanim silama intervenira u nekoj drugoj zemlji.

Ta vojna akcija je i poruka Washingtonu. Time se želi pokazati kako se, ako ustreba, može i bez Washingtona. Ali veliko je pitanje da li je ta poruka doista ispala uvjerljiva. "Na prvi pogled je to demonstracija sile. Ali ako se bolje pogleda je to znak slabosti jer se tako odustalo od tradicionalnog vanjskopolitičkog kursa, naime da se diplomatskim putem rješavaju stvari. Umjesto toga se sve polaže na vojni sukob koji u Jemenu do sad nije pokazao nikakav uspjeh."

Sve u svemu, pred Obamom je težak posjet Saudijskoj Arabiji gdje neće uvijek biti lako pronaći zajednički interes.

Preporuka uredništva