1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Fascinacija ljudskim lubanjama

Lubanje mogu biti trofeji, relikvij ili čak nakit. Izložba "Kult lubanje" u Mannheimu zadire duboko u kulturnu povijest i služi se najnovijim tehnikama u potrazi za što više spoznaja o našim glavama.

Uljepšana dječja lubanja iz Kolumbije

"Uljepšana" dječja lubanja iz Kolumbije

Neki posjetitelji sigurno dolaze na izložbu u Mannheimu jer su fanovi strave i užasa. Pri pogledu na neke od 300 izloženih primjeraka čovjeka, naime, doista podilaze žmarci. Bernda Kromera, međutim, ti prizori ostavljaju hladnim - svejedno mu je je li lubanja cijela, oštećena ili iz nje vire čavli. Njega zanima točno 20 mikrograma koštanog materijala. Toliko mu, naime, treba da ustanovi starost lubanje. Za to ovaj znanstvenik mora pobušiti dva milimetra doboku rupicu na površini lubanje i izvaditi uzorak. Najstariji koji je uzeo od 60 lubanja što mu ih je na istraživanje dao Reiss-Engelhorn-muzej u Mannheimu bio je iz kasnog brončanog doba, najmlađi iz ranoga srednjeg vijeka.

Ljudska lubanja, rastavljena na pojedine kosti

Ljudska lubanja, rastavljena na pojedine kosti

Kromer je suradnik takozvanog "Njemačkog projekta mumija" Reiss-Enelhorn-muzeja, jednog od trenutno najvjerojatnije najneobičnijih znanstvenih projekata na svijetu. Stručnjaci iz raznih grana i disciplina uz pomoć najnovije tehnike pokušavaju otkriti tajne koje lubanje kriju. Znanstvenici iz različitih zemalja pokušavaju riješiti zagonetke oko porijekla, prehrane i rituala stotinama i tisućama godina starih kostura.

Theodoros Pitzios, direktor arheološkog muzeja u Ateni došao je tako u Mannheim s jednom lijepom i jezivom lubanjom - ukrašena je tirkiznim mozaikom i smatra se apsolutnim raritetom. Ta lubanja je prije više od 100 godina stigla u Atenu, ali još nitko ne zna koliko je točno stara. Pitzios pretpostavlja da je starija od 500 godina i da potječe iz Srednje Amerike. Nada se da će mu projekt u Mannheimu sada pomoći da odgonetne sve zagonetke oko lijepe lubanje.

Lubanja s tirkiznim mozaikom iz Atene

Lubanja s tirkiznim mozaikom iz Atene

Egzotični "pacijenti" u sveučilišnoj klinici

Na sveučilišnoj klinici u Mannheimu u radnoj svakodnevnici se inače sve vrti oko "živih" glava, stoga je za radiologa i stručnjaka za nuklearnu medicinu Christiana Finka uvijek nešto posebno kada ima priliku kompjutorskom tomografijom (CT) proučavati mumije ili lubanje. Njegov odsjek već tri godine surađuje s Reiss-Engelhorn-muzejem jer ima vrlo moderan i "moćan" kompjuterski tomograf. "Obično ga koristimo da bi kod pacijenata mogli vidjeti razliku između tumora i normalnog tkiva. Za muzej je važno da dođemo do što više informacija o eksponatu, a za nas cjelokupan proces iz kojeg možemo naučiti kako uz pomoć nove tehnike možemo doći do novih spoznaja", objašnjava Fink.

Lubanje kriju brojne tajne...

Keltska lubanja s čavlom

Keltski "trofej" posebne vrste

Kako lubanja izgleda iznutra? Koje informacije iz njezine unutrašnjosti mogu dobiti? Nije samo za arheologe zanimljivo zaviriti ispod površine. I medicinare zanima što se tamo može naći. Stručnjaci Instituta za kliničku radiologiju i nuklearnu medicinu pokušavaju izdvojiti strukture kao što su bandaže, ovoji, od kostiju, kako bi se one "čiste" mogle analizirati. Finkov tim je tako radio na jednoj lubanji koja vjerojatno potječe iz perioda između 12. i 15. stoljeća. Na nju je bila nanesena keramička smjesa koja je skrivala fizionomiju i površinu kostiju. Na kraju ih je čekalo iznenađenje. Zahvaljujući CT-u su otkrili dječju lubanju čiji oblik je namjerno deformiran kako bi bio bliži idealu ljepote onoga vremena.

Kompjuterska tomografija često pomaže da se otkriju i druge tajne. U unutrašnjosti jedne mumije znanstvenici su pronašli smotuljke papirusa, u jednoj keltskoj lubanji je bio jedan čavao. Uz pomoć tehnike arheolozi su uspjeli odgonetnuti jedan keltski ritual. Shvatili su da je čavao u lubanju zabijen tek nakon smrti njezinog vlasnika - vjerojatno su se lubanje kao znak pobjede zabijale na zidove.

Autorica: Sabina Oelze (dd)

Odg. ur.: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva