1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU-pogled unaprijed s novim vodstvom

EU je na samitu u Bruxellesu dobila novog predsjednika Europske komisije i pet političkih prioriteta za nastupajuće razdoblje. Iako proširenje više nije prioritet, potvrđene su i nove perspektive članstvu u EU.

Ovoga puta europski konsenzus je izostao. Čelnici 28 zemalja članica Europske unije morali brojati glasove i s 26 prema 2 odlučili podržati kandidata konzervativaca, Jean-Claude Junckera, za novog predsjednika Europske komisije. Britanski premijer David Cameron, podržan samo od strane mađarskog premijera Viktora Orbana, ostao je pri svom stavu da je Juncker „federalist stare škole“ koji se zalaže za jačanje Unije i smanjenje nadležnosti zemlja članica, uz neprihvaćanje reformi na kojima inzistira London. I dok je za Camerona govori o „tužnom danu za Europu“, koji bi mogao da dodatno pojačati želju Britanaca za izlaskom iz Unije, iz Europskog vijeća Junckeru, nekadašnjem premijeru Luksemburga, stižu čestitke:

„Jean-Claudea Junckera znam već 20 godina i mnogo smo radili zajedno. Vjerujem da se radi o predanom Europljaninu i političkom vođi s velikim iskustvom. Europska komisija i ja ćemo učiniti sve kako bi u narednim mjesecima osigurali što bolju tranziciju između ove i sljedeće Komisije“, rekao je predsjednik Europske komisije u odlasku Jose Manuel Barroso.

David Cameron

Cameron pritiv svih

Izbor Junckera još mora potvrditi i Europski parlament, čiju većinsku podršku je već dobio. Glasanje novog saziva Europskog parlamenta je zakazano za 16. srpnja, a istog dana čelnici EU-a sastat će se kako bi razgovarali o ostalim najvažnijim funkcijama u okviru europskih institucija. U Bruxellesu će do kraja godine, pored predsjednika Europske komisije i novih povjerenika, mandate preuzeti i novi predsjednik Europskog parlamenta, Vijeća EU kao i novi povjerenik za vanjske poslove.

Balans štednje i investicija zarad zdravlja privrede

EU je samit šefova država i vlada svojih članica dijelom posvetila povijesti i obilježavanju početka Prvog svjetskog rata, dok je drugog dana razgovarala o budućnosti i europskim prioritetima u nastupajućem razdoblju. „U našem strateškom planu za sljedećih pet godina izdvojili smo pet prioriteta. Počevši od jačanja gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, inzistiranju na pravima građana i osnovnim slobodama, do osiguravanja energetske i klimatske budućnosti kao i efikasne zajedničke akcije unutar međunarodne zajednice. Sve ovo je neophodno kako bismo postigli ono što građani EU-a od nas očekuju. I to su smjernice za politiku svih europskih institucija u narednim godinama”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća, Herman van Rompuy.

Posebno je naglašeno kako u EU postoji širok konsenzus oko potrebe da se nastavi s gospodarskim reformama i fiskalnom konsolidacijom, dok se, istodobno, zbog „zdravog gospodarstva“ mora inzistirati na investicijama. Time su pomirene razlike između one grupe zemalja, na čelu s Njemačkom, koje su ustrajale na nastavljanju mjera štednje i Francuske i Italije koje su se zalagale za veća ulaganja u cilju podrške privrednom rastu. I dok će gospodarska pitanja svakako biti europski prioritet u nastupajućem razdoblju, isto se ne može reći za politiku proširenja. Evropsko vijeće službeno je dalo zeleno svjetlo je kandidatskom statusu Albanije ali u Bruxellesu, bar u idućih pet godina ne očekuju i novu članicu.

Svi nešto dobili, samo London i Moskva izgubili?

Lipanjski samit čelnika Europske unije bio je povijesni i kad je u pitanju geopolitička karta Europe. Tri bivše sovjetske republike, Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale su s EU-om Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju ( SSP). U Bruxellesu se to doživljava kao prekretnica koja bi trebala rezultirati jačim političkim i gospodarskim vezama i većom stabilnošću i prosperitetom europskog kontinenta. Za čelnike Ukrajine, Gruzije i Moldavije u pitanju je konačan izbor- europske integracije i put ka članstvu u EU. Među mnogobrojnim najavama modernizacije, demokratizacije i reformi, koje donosi eurointegracijski put, svi su svjesni i sigurnosnih izazova u Ukrajini i neizvjesnosti odnosa Gruzije i Moldavije s Rusijom: „Moja prva poruka jeste da je EU danas uz vas više nego ikada. Imate našu podršku i solidarnost, kao i priznavanje vašeg teritorijalnog integriteta“, poručio je predsjednik Europskog vijeća, Herman van Rompuy te nastavio: „ Moja druga poruka je da u ovim sporazumima, niti u pristupu EU, nema ništa što bi moglo naškoditi Rusiji na bilo koji način. EU je spremna razgovarati s Rusijom, koliko god je to potrebno, kako bi otklonili nesporazume, ukoliko oni postoje, i zacrtali sigurniju budućnost našeg zajedničkog kontinenta“, izjavio je Van Rompuy.

obilježavanje 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata

Prisjećanje na prošlost s pogledom u budućnost - obilježavanje 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata

Iako se u Bruxellesu naglašava kako jačanje veza EU-a s tri bivše sovjetske republike nije „usmjereno protiv Rusije”, ukazujući da je i u interesu Moskve „ prosperitet i stabilnost regije“, promatrači ocjenjuju kako je, i to se na prvom mjestu odnosi na sporazum Ukrajine s EU, srušio geopolitičke planove Rusije o savezu koji bi na neki način konkurirao Europskoj uniji i NATO savezu. Iz Moskve je već poručeno kako će zbog ovih sporazuma biti „ozbiljnih posljedica po Ukrajinu i Moldaviju“. Istodobno su čelnici EU-a upozorili Rusiju da su nove sankcije moguće ukoliko „za tri dana“, dakle do kraja ovog mjeseca, ne dođe do promjene politike prema Kijevu i konkretne deeskalcije situacije na istoku Ukrajine. Posljednje vijesti o prihvaćanju produljenja primirja, koje je Kijev ponudio proruskim separatistima i Moskvi, ulijevaju blagu nadu.