1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles ne odustaje od balkanskih kandidata

Unatoč sveprisutnom umoru kod građana, vodstvo Europske unije ne odustaje od politike proširenja. Sada status kandidata ima i Albanija. No put do Bruxellesa bi mogao biti dug.

Vijeće Europske unije podržalo je prijedlog Europske komisije i na sastanku u Luksemburgu (24.06.) odlučio Albaniji odobriti status zemlje kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Kandidatski status, za koji je Albanija podnijela zahtjev još 2009. godine mora još dobiti j „zeleno svjetlo“ Europskog vijeća, čime bi Albanija i službeno, pored Makedonije, Crne Gore i Srbije postala kandidat za buduću zemlju članicu: „Ovo je prekretnica za Albaniju na njenom putu ka eurointegracijama“, poručio je Dimitris Kourkulas, zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke, koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije: „ Odluka je važna i za sve zemlje Zapadnog Balkana i njihovu euroatlantsku perspektivu. Ona jača kredibilitet procesa proširenja i potvrđuje želju EU-a da prihvati sve narode Zapadnog Balkana u našu europsku obitelj“, dodao je Kourkoulas.

Borba protiv korupcije

racija protiv krijumčara droge u Tirani

Borba protiv korupcije kao uvjet za Bruxelles-racija protiv krijumčara droge u Tirani

Europski ministri, među kojima i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, sa sastanka u Luksemburgu su poručili kako kandidatski status Albanije „nije kraj nego početak europskog puta“ usmjeren prema jačanju demokracije u zemlji, stabilnoj vladavini zakona, kao i da bez neovisnosti medija i pravosuđa, ali i uporne borbe protiv korupcije, nema ni članstva u EU: „Albanija mora odlučno raditi na svim preporukama Europske komisije, i osigurati punu implementaciju ključnih prioriteta među kojima su reforma javne uprave i pravosuđa, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, zaštita ljudskih prava i antidiskriminacijska politika, uključujući pitanja odnosa prema manjinama i imovinsko pravo“, stoji u priopćenju Vijeća Europske unije (koje se neslužbeno naziva i Vijeće ministara). U EU se naglašava kako se od Albanije očekuje intenziviranje i rad na rješavanju pitanja migracija, između ostalog i zbog pritiska koje europski sustavi azila trpe zbog neosnovanih zahtjeva koji dolaze od vlasnika albanskih putovnica. Tirana je pozvana da nastavi „konstruktivno zalaganje“ na polju regionalne i dobrosusjedske suradnje, ali i da, zbog nastavka svog eurointegracijskog puta, osigura adekvatan dijalog vlasti i oporbe kada je riječ o europskim reformama.

Učiti na iskustvima Hrvatske

Tirani se međutim pozornost skrenula na činjenicu da je proces pristupanja Europskoj uniji postao kompleksniji i zahtjevniji. Navodi se da je Hrvatskoj, od dobivanja kandidatskog statusa do članstva, bilo potrebno gotovo čitavo desetljeće. U diplomatskim krugovima upozorava se i na to da među zemljama članicama Unije postoji određen otpor daljnjem procesu proširenja, temeljen kako na gospodarskim pitanjima tako i na „naučenim lekcijama“ i „nezadovoljavajućem demokratskom napretku“ na prvom mjestu Bugarske i Rumunjske, koje su među najmlađim članicama Unije.

Grčka, koja završava svoje šestomjesečno predsjedavanje EU-om, kaže kako je zadovoljna postignutim napretkom u procesu proširenja na Zapadni Balkan od početka ove godine. Pored kandidatskog statusa Albanije, posebno se ukazuje i na “povijesni trenutak” početka pristupnih pregovora EU i Srbije, kao i na napredak Crne Gore, koja je završila proces screeninga. Od 35 poglavlja, Podgorica je otvorila 12 u procesu pregovora o članstvu, od kojih su dva odmah i zatvorena. Vijeće Europske unije pohvalio je Crnu Goru za „dobar tempo u procesu pregovora o članstvu“, a posebno je ukazano na uspješno usklađivanje politike Podgorice s mjerama EU-a koje se odnose na situaciju u Ukrajini. „Danas smo s Crnom Gorom otvorili i poglavlje o zajedničkoj vanjskoj politici i to u ovom važnom trenutku. Mi o pristupanju svakog kandidata sudimo na osnovu zasluga i ako tu postoji progres onda i zemlja ide naprijed. Htio bih da ovakva suradnja s Crnom Gorom, kako u regionalnom kontekstu, tako i u usklađivanju s vanjskom politikom EU-a, bude dobar primjer i za druge zemlje u procesu pristupanja ili one koje to žele postati“, izjavio je povjerenik za proširenje EU-a, Štefan Füle. On je po okončanju petog po redu sastanka Vijeća za asocijaciju i stabilizaciju,održanom na marginama susreta ministara EU-a u Luksemburgu, ukazao na to da napredak u pregovaračkom procesu Crne Gore mora biti praćen i primjenom usvojenih planova i strategija i na terenu, posebno na području vladavine prava, kao i prilikom rješavanje pitanja zaštite novinara i stvaranju bolje medijske klime u Crnoj Gori.

Srbiju još čeka otvaranje prvog poglavlja u pregovorima sa EU

Tradicionalni život u Albaniji

Tradicionalni život u Albaniji

Službeni status kandidata ima i Srbija no u pregovaračkom timu Srbije za Deutsche Welle kažu kako je trenutno teško dati procjenu kada bi se mogla otvoriti prva poglavlja u pregovorima o članstvu s EU-om. Screeninzi i dalje traju, a prema novom europskom pristupu jedno od tri najkompleksnijih poglavlja 23, 24 i 35, koja se odnose na vladavinu prava, slobode, ali i na odnose sa Kosovom, trebala bi biti među onima koja će pokrenuti pregovore: „S naše strane mi radimo sve u cilju što skorijeg otvaranja pregovora“, kaže šefica pregovaračkog tima Srbije, Tanja Miščević: „Kod dijaloga (s Prištinom) imamo usporavanje iz objektivnih razloga izbora i formiranja vlade na Kosovu. Kada je riječ o poglavljima 23 i 24 tu je objektivno potrebno vrijeme. Niz pravosudnih zakona je već obrazlagan u Skupštini i tu pratimo planirani tempo aktivnosti. Ali moramo imati na umu da nikada neće ići glatko, kao i da nikada ne treba zaboraviti činjenicu da je svaki korak u procesu približavanja EU i politička odluka koja zavisi od svih 28 država članica“, objašnjava Mišević.

Otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom, pored aktivnosti srpskih vlasti i napretka u procesu dijaloga sa Prištinom, ovisit će i od internih procedura Europske unije, koja bi do kraja ove godine trebala dobiti i novi saziv Europskog parlamenta, novi sastav Europske komisije, kao i novo vodstvo na vanjskopolitičkom sektoru.