1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Djeca robovi u indijskim kamenolomima

Umjesto da idu u školu oni crnče u kamenolomima. Samo u Indiji, prema službenim podacima indijske Udruge izvoznika granita, poput robova radi 30.000 djece. I to unatoč činjenici da je i u Indiji zabranjen rad djece.

default

Djeca u indijskom kamenolomu

Već 20 godina Benjamin Pütter bori se za prava djece. Predstavljajući se kao trgovac kamenom i „naoružan“ skrivenom kamerom posljednjih godina je kao nitko drugi uspio dokumentirati i u cijelom svijetu objaviti kako se djecu izrabljuje.

Što veće dijete, to teži alat

Dvije djevojčice, jedna drži teški čekić

Djeca u kamenolomu u Rajasthanu

Sunita je jedno od te djece. Ta 12-godišnja djevojčica već godinama radi u kamenolomu u indijskoj saveznoj državi Rajasthanu. Još kao malo dijete dobila je u ruke teški čekić da „igrajući se“ razbija kamenje. Što je bivala veća to veći su bili i alati koje je dobivala u ruke. Danas ona radi najteži posao. U otrcanoj odjeći, bosa, bez zaštitne maske na ustima i nosu Sunita iz stijene odvaja kamene blokove teške po nekoliko tona, od jutra do večeri, šest dana u tjednu. „Ta djeca pri zaglušujućoj buci teškom mukom u rukama drže bušilice teške po 45 kilograma. Na bušilicu je pričvršćeno kamenje da bi ona uopće imala pritisak i mogla praviti rupe u koje se stavlja eksploziv za miniranje“, pripovijeda Pütter.

Polovica zaposlenih - djeca

Djeca kao Sunita u pravilu ne dožive više od 35 godina. Kamena prašina se uvlači u njihova pluća i razara ih. Mnoga od toga umiru. Vibracije strojeva deformiraju kosti djece u razvoju. A buka oštećuje sluh: „Kad čovjek djeci kaže da želi s njima razgovarati ili ih pita koliko im je godina, pa ona isključe bušilicu, i dalje moramo vikati jer ta djeca slabo čuju ili su gotovo ogluhjela od stalne buke, radeći bez ikakve zaštite za uši.“

Dječak u kamenolomu

Čekić je težak skoro kao i ovaj dječak

Koliko ljudi radi u indijskim kamenolomima nije poznato. Benjamin Pütter pretpostavlja da u kamenolomima koji proizvode za izvoz radi oko 300.000 ljudi. Oko 10 posto su djeca. On smatra da je u lokalnim kamenolomima broj djece puno veći, u nekima i do 50 posto.

Doživotni robovi zbog dugova

Radnici žive u potleušicama od trske u neposrednoj blizini kamenoloma. I rad se prenosi s generacije na generaciju. Isto vrijedi i za dugove. I oni se prenose, iako nema nikakvog izgleda da ih se ikad naplati. Benjamin Pütter pojašnjava tu kobnu uvjetovanost: „Čovjek se ozlijedi u kamenolomu, prilikom miniranja čovjek ostane bez prsta ili čitave ruke i mora u bolnicu. Ljudi nisu osigurani. I tko će posuditi novac? Vlasnik kamenoloma.“

Beba spava u krpi obješenoj na potleušici

Vlasnici kamenoloma uspavaju bebe opijatima da bi majke mogle raditi

On izda zadužnicu. Većina zaposlenih ne znaju čitati ni pisati i otiskom prsta potpišu a da ne znaju ni svotu ni odgovara li ona onomu što su stvarno dobili. Tako su bespomoćno izručeni prevarantima. Dužnik tako ne može vraćati dug, nego samo kamate. A on u pravilu onda radi za tu svotu, tako da ne dobiva ništa. I ta se svota prenosi na njegovu djecu koja moraju odrađivati dugove roditelja ili djedova i baka.

Nadgrobni spomenici iz Indije

Polovica svih nadgrobnih spomenika u Njemačkoj dolaze iz Indije. Pütter smatra da Njemačka kao najveći uvoznik kamena iz Indije ima posebnu odgovornost. Tako je nastala ideja za redovitim kontrolama u kamenolomima. Pütter je prije tri godine osnovao udrugu XertifiX koja izdaje certifikate da se radi o kamenju izvađenom bez dječjeg rada.

Partner XertifiX-a je katolička humanitarna organizacija Misereor. Ona gradi škole za djecu iz indijskih kamenoloma. Uskoro će i 12-godišnja Sunita dobiti mjesto u jednoj takvoj školi. I možda će ona jednoga dana pomagati drugoj djeci da izađu iz toga začaranog kruga nepismenosti i robovanja.

Preporuka uredništva