1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Demencija postaje prava epidemija

SZO upozorava da će se broj ljudi koji pate od demencije vjerojatno utrostručiti do 2050. Od tog broja, 70 posto živjet će u zemljama u razvoju. Lijeka nema, ali preventiva i bolji tretman oboljelih su mogući.

U njemačkim staračkim domovima, živi mnogo oboljelih od demencije

U njemačkim staračkim domovima, živi mnogo oboljelih od demencije

Do 2050. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će se broj osoba oboljelih od demencije podići od sadašnjih 36 milijuna na više od 115 milijuna. Međutim, sustavi zdravstvene zaštite, naročito u siromašnim zemljama, nisu spremni na pružanje njege tolikom broju bolesnika. Čak i u bogatijim zemljama situacija nije savršena. Zato u prvom izvješću o demenciji, SZO i Međunarodna agencija za borbu protiv Alzheimerove bolesti apeliraju na države kako bi poboljšali zdravstvenu zaštitu prije nego što bude kasno.

Biti star ne znači biti dementan

Zaboravnost i senilnost ne znači ujedno i demenciju

Zaboravnost i senilnost ne znači ujedno i demenciju

Martin Prince, profesor epidemološke psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da je demencija oboljenje, a ne prirodna posljedica starenja. „Zapravo, većina stogodišnjaka ne pati od demencije“, kaže Prince. Demencija je poremećaj rada mozga, najčešće kroničan. Simptomi se javljaju uglavnom poslije 75. godine života, a izaziva je nekoliko moždanih oboljenja koja utječu na sjećanje, mišljenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Uzrok je najčešće Alzheimerova bolest; tako je barem u skoro 70 posto slučajeva.

Vaskularna demencija, koji izazivaju problemi s krvnim žilama u mozgu, jedna je od najčešćih tipova demencije poslije Alzheimerove i za razliku od nje, može se spriječiti. „To se postiže borbom protiv raznih rizičnih čimbenika, kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, pušenje, višak kilograma i nedovoljna tjelesna aktivnost“, kaže Shekhar Saxena, direktor programa za duševno zdravlje i ovisnost Svjetske zdravstvene organizacije.

Rastući problem u zemljama u razvoju

Znanstvenik

Za sada lijeka nema

Demencija još uvijek nije preveliki problem u zemljama u razvoju, jer je prosječni životni vijek previše kratak. To će se vjerojatno promjeniti s rastom stanovništva i poboljšanjem zdravlja, naročito u Aziji i Africi. Prince kaže da postoji ogromna neobavještenost o ovom problemu u zemljama u razvoju. Mnoge vlade pretpostavljaju da će članovi šire obitelji preuzeti brigu o bolesnicima kao što se to radilo u prošlosti. Međutim, društvo se mijenja. Sve veći broj ljudi nema djece ni članove šire obitelji koji bi im mogli pružiti njegu, financijsku podršku i smještaj.

Prema izvješću SZO godišnje se potroši preko 600 milijardi dolara za brigu i liječenje osoba oboljelih od demencije. Ovaj iznos će najvjerojatnije rasti, zbog čega neki stručnjaci ovu bolest nazivaju „tempiranom bombom“. Pa, opak, samo nekoliko zemalja ima razvijene strategije za borbu protiv ove bolesti.

Poziv na akciju

Znanstvenik, demencija

Pomoć u terapiji bila bi rana dijagnoza i posebni programi podrške

Mark Wortmann, direktora Međunarodne agencije za borbu protiv Alzheimerove bolesti, kaže kako su statistike zastrašujuće. „Svake četiri sekunde netko oboli od demencije. Prije samo 10 godina to se događalo svakih sedam sekundi. Pa ako pogledamo u budućnost, 2050. godine bi svake sekunde jedna osoba mogla oboljeti od demencije“, kaže Wortmann. Za njega je to poziv na buđenje.

Izveštaj preporučuje rano dijagnosticiranje i širenje informacija o demenciji. Osim toga, potrebni su i posebni programi podrške, i za pacijente i za one koji se o njima brinu. Protiv demencije još uvijek nema lijeka, ali se kvaliteta života onih na koje ta bolest utječe može značajno poboljšati. „Moramo učiniti još puno toga kako bismo donekle zaustavili ovu epidemiju“, ističe Wormann.

Preporuka uredništva