1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Alzheimer – prokletstvo starije populacije

Zbog čega izbija ta neizlječiva demencija, što je može spriječiti i kako bi se moglo izliječiti tu bolest? Znanstvenici iz Bonna istražili su uzročno-posljedičnu vezu između načina prehrane i izbijanja Alzheimera.

default

U njemačkom hotelu "Tarnewitzer Hof" gosti su isključivo oboljeli od Alzheimera

Oko 650 000 ljudi u Njemačkoj boluje od Alzheimera, najčešće demencijske bolesti u zemlji. Njezino latinsko ime je Morbus Alzheimer. Po procjenama oko 2% populacije u starosnoj dobi od 65 godina pati od tog oblika senilnosti. Kod 70-godišnjaka to je već 3%, a kod 75-godišnjaka se udio penje na čak 6%. Simptome Alzheimera kod još starijih osoba, kod 85-godišnjaka stručnjaci su ustanovili kod čak četvrtine ukupne populacije.

Rizični faktori: visoki tlak, dijabetes, pretilost...

Na samom početku, kada se pojave prvi simptomi Alzheimerove demencije osobito jako je izražen gubitak pamćenja. Pacijenti imaju velike poteškoće u samom pokušaju da se sjete nečega iz neposredne prošlosti. S vremenenom sve su uočljiviji i problemi pri pokušaju da se oboljeli sjete nečega što se dogodilo u davnoj prošlosti, objašnjava doktor Frank Jessen: «Paralelno s tim simptomima razvijaju se i problemi s orijentacijom. U kasnom stadiju bolesti pacijenti se uopće ne snalaze u vlastitom stanu. U zadnjem stadiju bolesti pacijenti su u biti nesposobni da bilo što sami naprave ili da na bilo koji način komuniciraju.»

Doktor Jessen itekako dobro poznaje simptome neizlječive Alzheimerove demencije zbog kojih njegovi pacijenti na Psihijatrijskoj sveučilišnoj bolnici u Bonnu i umiru. Kao voditelj dijagnostičkog centra za bolesti gubitka pamćenja u starosti Jessen istražuje metode uz pomoć kojih bi bilo moguća što ranija dijagnoza Alzheimera: «Što je neki čovjek stariji viši je i njegovo rizik od oboljenja. Povišeni rizik vrijedi i za ljude čiji su članovi obitelji obiljeli od tog oblika senilnosti. Uz to postoji cijeli niz faktora za koje je dokazano da uništavaju ljudski mozak: naprimjer visoki tlak, dijabetes, povišena razina masnoće u krvi i pretilost.»

Statini – lijek u borbi protiv Alzheimera?

Ukoliko pacijent oboli od Alzheimera, gubitak pamćenja može se usporiti uporabom lijekova. No, taj se proces ne može zaustaviti ili spriječiti. Kako je već otkrio Alois Alzheimer, po kome je bolest i dobila ime, za njezino izbijanje su «krive» naslage bjelančevine u mozgu. A kakvu štetu one mogu načiniti? Tim se pitanjem bavi biokemičar i farmakolog Dieter Lütjohann sa Sveučilišta u Bonnu: «Čim se oni nagomilaju, ti proteini takoreći «zaposjedaju» određena područja u mozgu i tamo blokiraju neke puteve preko kojih se odvija metabolizam u ljudskom organizmu. Zbog toga u tim blokiranim područjima i odumiru živčane stanice.»

Područje na kojem se bonnski znanstvenik Dieter Lütjohann specijalizirao zapravo je kolesterin, masnoća u krvi. On je sada otkrio da lijekovi s kojima se može sniziti razina kolesterina u krvi, takozvani statini, mogu smanjiti i rizik od pojave Alzheimera: «Mi smo u pokusima na životinjama i stanicama primjetili da je moguće spriječiti tijek bolesti tipičan za Alzheimera. Mi smo jednostavno u tim stanicama ili u životinjama na određenim mjestima snizili razinu kolesterina ubrizgavanjem statina.»

Spasonosna terapija za 5-10 godina?

Znanstveno otkriće da su kolesterin i oboljenja bjelančevina u mozgu u izravnoj vezi važan je korak u istraživanju Alzheimera, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta u Bonnu. Problem je samo, kako dodaje znanstvenik Dieter Lütjohann da je ljudskom mozgu kolesterin potreban u procesu proizvodnje novih zdravih živčanih stanica. Nema dvojbe: potrebna su nova istraživanja, kaže on: «Nama su poznati mnogi slučajevi nuspojava pri korištenju statina. Zbog tih nuspojava znatno je splasnula euforija koja je nastala prije nekoliko godina nakon otkrića da bi statini mogli postati svojevrsni aspirin budućnosti. Mi u ovom trenutku još nemamo nikakvih konkretnih konačnih rezultata», upozorava njemački znanstvenik.

Optimizam je u stručnim krugovima ipak prisutan. Frank Jessen iz Psihijatrijske klinike u Bonnu vjeruje da će Alzheimer već vrlo brzo biti moguće i izliječiti: «Postoji puno saznanja koja zvučee obećavajuće. Ako smo optimisti mi se možemo nadati da će već za možda pet do deset godina postojati i djelotvorna terapija za oboljele od Alzheimera.»