1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Brazilski Indijanci mole: sve nas poubijajte!

U otvorenim pismima domorodačko stanovništvo u Brazilu moli državu da naredi njihovo kolektivno ubojstvo radije nego da ih tjera s teritorija na kojima žive već stoljećima.

Elizeu Lopes, Angehöriger der brasilianischen Indio-Stammes Guarani-Kaiowá, schlägt Holzkreuze in den Boden vor dem Nationalkongress, um den Tot seines Volkes zu symbolisieren. Die Ethnie soll zugunsten einer Soja-Plantage von ihrem angestammten Gebiet vertrieben werden. Copyright: Wilson Dias/ABr AgenciaBrasil191012_WDO7833 Das Bild wurde geliefert von DW/Francis Franca mit Hinweis, dass es unter creative commons cc-by benutzt werden darf.

Brasilien Indigene Völker Guarani-Kaiowá

"Molimo vas da naredite naše kolektivno ubojstvo i da nas sve ovdje pokopate. Ovako više ne želimo dalje živjeti." To je jedan ulomak iz otvorenog pisma kojim se općina Pyelito Kue obratila brazilskoj vladi i pravosuđu. Ta općina pripada Indijancima Kajova, jednom plemenu naroda Guarani koji već stoljećima naseljava dijelove Južne Amerike.

Poljoprivredna industrija sada želi uzurpirati teritorij koji tradicionalno nastanjuju članovi općine kako bi ga iskoristila za svoju proizvodnju. Otvoreno pismo je reakcija na nalog za deložaciju: stanovnici općine moraju napustiti teritorij dok pravno stanje ne bude riješeno. U protivnom će morati platiti novčanu kaznu od 500 reala (oko 200 eura) po danu. Taj trošak bi, ako bude trebalo, mogao pokriti nacionalni ured za domorodačko stanovništvo FUNAI, ali članovi plemena Kajova pišu: "Ovo je naša posljednja zajednička odluka o ovoj sudskoj presudi."

Domorodačka plemena su u Brazilu često stiješnjena i izolirana među plantažama soje

Domorodačka plemena su u Brazilu često stiješnjena i izolirana među plantažama soje. Ovo je trebala biti jedna škola čija je gradnja obustavljena zbog nedostatka novca.

I ostale općine u kojima žive Kajova-Indijanci pate zbog neriješenih posjedničkih odnosa. Pritom su indijanski teritoriji trebali već prije nekoliko desetljeća biti kompletno definirani, ucrtani u karte i upisani u katastarske knjige. Mnoge općine, međutim, još od 1970-ih godina čekaju na označavanje teritorija na koji polažu pravo. Jedna od njih je i općina Passo Piraju. Prije 12 godina njezini članovi su ponovno zaposjeli teritorij na Rio Douradosu u saveznoj državi Mato Grosso do Sul nakon što su desetljećima prije toga s njega bili protjerani.

Posebno ugrožene poglavice

Sa svakom godinom problemi rastu, kaže Cleber Buzatto, glavni tajnik Brazilskog odbora indijanske misije (CIMI): "Guaranima je dosta čekanja na odluke države. Zbog toga zaposjedaju zemlju kako bi prisilili državu da konačno donese odluke." Buzatto uočava i rast agresije i spremnosti na nasilje - i kod "pistoleirosa" vlasnika zemljišta, ali i kod članova domorodačkih skupina.

Članovi plemena Kajova su time snažno pogođeni: u izvještaju CIMI-ja na temu "Nasilje nad domorodačkim stanovništvom 2011." navodi se kako su nad članovima domorodačkih zajednica od 2003. do 2011. ukupno izvršena 503 ubojstva. Više od polovice od toga, točnije 279, nad Kajova-Indijancima. Pritom oni čine tek pet posto domorodačkog stanovništva u Brazilu. Najugroženije su plemenske poglavice. Mnogi od njih zbog toga su prihvaćeni u program zaštite koji vodi Nacionalni ured za ljudska prava.

Pleme Kajova u Brazilu

Od 2003. do 2011. je ubijeno 279 pripadnika plemena Kajova

Raste, međutim, i stopa samoubojstava među mladima, objašnjava Eduardo Backer, odvjetnik nevladine organizacije za ljudska prava Justiça Global. Prošle srijede je nevladina organizacija za ljudska prava Survival International koja se zalaže za ljudska prava domorodačkog stanovništva u cijelome svijetu zatražila hitno kartografiranje područja na kojima žive Guarani te da im se dozvoli da ostanu na svojoj zemlji "prije nego što poumire još više ljudi".

Za sve kriv agrarni lobi?

Do 2010. godine FUNAI je registrirao 43.000 pripadnika plemena Kajova u Brazilu. Socioantropolog nacionalnog sveučilišta u Rio de Janeiru Tonico Benites i sam je član te etničke skupine i početkom tjedna je na brazilskoj internetskoj stranici Justiçe Global objavio studiju o demarkaciji indijanskih teritorija. Prema navodima u njoj su krajem 70-ih godina prošlog stoljeća različita plemena Guaranija započela inicijative da im se vrati njihova zemlja, ali do danas bez uspjeha. Krivnju za to odvjetnik Eduardo Backer pripisuje agrarnom lobiju. A on je u saveznoj državi Mato Grosso do Sul u kojoj živi puno Kajova-Indijanaca posebno utjecajan.

Sa zebnjom gledaju u neizvjesnu budućnost - djeca iz plemena Kajova u saveznoj državi Mato Grosso do Sul

Sa zebnjom gledaju u neizvjesnu budućnost - djeca iz plemena Kajova u saveznoj državi Mato Grosso do Sul

Mediji u međuvremenu govore o mogućem kolektivnom samoubojstvu članova općine Pyelito Kue, ali Brazilski odbor indijanske misije apelira u jednom priopćenju da se ne izvode krive interpretacije: "Guarani-Kajove govore o kolektivnoj smrti, a ne o kolektivnom samoubojstvu. To znači da su - bude li sud i dalje inzistirao na njihovom protjerivanju - biti spremni umrijeti na svojoj zemlji kako je ne bi morali napustiti."

Preporuka uredništva