1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Samoupravljanje u selima Amazone

U Brazilu, na području prašuma Amazone, stanovnici žive bolje nego ikada do sad. Nakon dugo vremena uspjeli su se izboriti za prava slobodnoga korištenja zemlje. Rezultat je povećanje životnog standarda i opća sreća.

Prašuma je njihova domovina. Ekološki sustav džungle oduvijek je osiguravao njihovu egzistenciju. Generacije su ovdje živjele samo od toga što im je poklanjala šuma i rijeka: od ribe, rakova, oraha, raznih bobica. Stanovnici Ilha de Cinzas, otoka na sjeveru savezne države Para u Brazilu, unazad nekoliko godina sada međutim uživaju i u plodovima svoga rada. Svaka od 60 obitelji u jednoj komuni posjeduje vlastiti brod, na krovovima kuća se nalaze najmodernije antene s kojima se preko interneta mogu povezati s ostatkom svijeta. Čak i generatori za struju koji rade na dizel se sve češće mogu vidjeti.

Borba za prava

Amazona, stanovnici

Usprkos skromnim uvjetima, živi se bolje no ikad do sada

No, do bogatstva s kojim sada raspolažu ne bi nikada došli da prije 15 godina nisu započeli s borbom. „Prije toga je ovdje vladalo veliko siromaštvo. Svi su bili jako siromašni. No, u međuvremenu se puno toga promijenilo“, kaže Manuel Malheiros de Oliveira, predsjednik Saveza radnika na Ilha de Cinzas. Nekoć se cijelo ovo područje u okolici grada Gurupe nalazilo u rukama jednog zemljovlasnika. On nije samo od njih ubirao porez za korištenje zemlje već su mu morali prodavati urode svojih žetvi. Ova nepravda je trajala sve do 2000. godine kada se lokalno stanovništvo uz pomoć sindikata konačno diglo protiv njega.

Amazona

Odavde navodno više nitko ne želi otići

Površina koju je „patrao“ desetljećima smatrao svojom bila je izuzetno velika, no na zemlju on ipak nije imao nikakvo pravo. „Ubrzo se ispostavilo da su dokumenti s kojima je on uvijek „dokazivao“ svoje vlasništvo potpuno bezvrijedni i krivotvoreni“, priča Manuel Pantoja da Costa, predsjednik Instituta Gurupa, čija je glavna zadaća pravno savjetovanje lokalnog stanovništva. „Deset godina smo informirali stanovnike o zakonima i stvarima na koje imaju pravo. Na osnovi toga su se sami izborili za svoja prava. I malo po malo su ponovno stekli pravo korištenja zemlje u okolici Gurupe“, objašnjava da Costa.

Kolektivni plan korištenja

Trajalo je četiri godine (od 2002. do 2006.) dok nadležni organi vlasti članovima 60 obitelji nisu konačno izdali sve potrebne dokumente i papire vezane za korištenje zemlje kao i rijeke. No, usprkos tome se u međuvremenu štošta promijenilo. Dok su nekoć stanovnici ovoga kraja koristili sveukupno 200 raznih zamki za ulov rakova, danas je u upotrebi svega oko 75. „Cijena rakova se sada drastično povećala, a smanjili su se radni sati“, kaže jedan od članova komune Ilha de Cinzas, Francisco Barbosa Malheiros.

Obzirom da na rakovima više ne mogu toliko zaraditi kao nekoć, danas se stanovnici bave i branjem raznih bobica, između ostalih poznate sorte brazilske acai. Njihova prodaja je među najvažnijim izvorima zarade cijele komune. Prosječni mjesečni dohodak jedne obitelji iznosi oko 650 eura. „Ovakvo očigledno povećanje standarda uvelike ima veze sa zakonima vezanim za planirano iskorištavanje prašume“, kaže bivši voditelj Ureda za šume u Brazilu, Luis Carlos Joels.

Amazona

Stanovništvo živi u korak s prirodom

Naime, zakonima koji u Brazilu postoje još od 1997. godine i njihovim strogim provođenjem u djelo, ne spašavaju se samo ovdašnje šume kao i cjelokupna priroda, već se njime očigledno povećava i životni standard stanovnika. Zahvaljujući inicijativi i borbi obitelji u Gurupi, prašuma i njezin ekološki sustav se i danas nalaze u gotovo savršenom intaktnom stanju.

„Upravo iz toga razloga odavde nitko ne želi otići. Nitko ne sanja o nekom odlasku u grad. I ovdje se može dovoljno zaraditi. Jedina je razlika što oni koji ovdje žive i rade moraju voditi računa o prirodi, ići u korak s njom a nikako protiv nje. Ako se budemo toga držali, uvijek ćemo imati dovoljno“, zaključuje Manuel Malheiro.