1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Borci za ljudska prava ili agenti Kremlja?

Moskva financijski podržava nevladine organizacije u baltičkim zemljama koje rade na ruskom jeziku. Sigurnosne službe tih država na to gledaju kritično. Ali, koliki je zapravo utjecaj tih NVO-a?

68-godišnji Genadij Toprak živi u trosobnom stanu u centru Rige. Zgrada je bila nacionalizirana za vrijeme sovjetske ere i 90-ih vraćena potomcima prvobitnog vlasnika. Oni bi ga se željeli riješiti kako bi prodali stan, žali se umirovljenik: "Ja plaćam 100 do 120 eura mjesečno. Više nemam." Regularna stanarina za taj stan je 800 eura mjesečno, a njegov dug iznosi ukupno 38.000 eura. Prijeti mu prinudno iseljenje.

On se nada da će mu pomoći Latvijski odbor za ljudska prava. Osnovan je 1992. godine i jedna je od više od 40 nevladinih organizacija (NVO) u baltičkim državama koje financira Rusija. Između 2012. i 2014. godine Odbor je primio više od 200.000 eura iz "Fonda za podršku i zaštitu prava sunarodnjaka u inozemstvu", koji je 2012. godine oformilo Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije. Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo Re:Baltica, u protekle tri godine je fond dao najmanje 1,5 miliona eura nevladinim organizacijama u baltičkim zemljama.

Pogledajte video 04:35

Strahovi ruskih susjeda

Pomoć traže ljudi koji govore ruski

Latvijski odbor za ljudska prava ima mali ured u središtu Rige. Zvono na vratima stalno zvoni. Među onima koji traže pomoć su primatelji ruskih mirovina, kao i stanari nacionaliziranih zgrada koje su vraćene bivšim vlasnicima ili njihovim potomcima. "Većina njih govori ruski ", kaže Natalija Jolkina, jedna od voditeljica Odbora. Kod pripreme tužbi im svakodnevno pomažu četiri pravnika i nekoliko prevoditelja. Tužbe se podižu čak i pred Europskim sudom za ljudska prava.

U Estoniji se o problemima manjine koja govori ruski bavi Informativni centar za ljudska prava u Tallinnu. I ovaj NVO financira Rusija. Ona se trenutno bavi novim pravilima za taksiste koji ubuduće, da bi dobili licencu, moraju dokazati znanje estonskog jezika. "To će teško pogoditi taksiste u estonskom gradu Narva, gdje više od 95 posto stanovništva govori ruski", kaže direktor Centra Aleksej Semjonov.

NVO: krše se ljudska prava

Diskriminacija ruske manjine je česta tema na konferencijama i u publikacijama NVO-a. U Estoniji i Latviji postoji službeni status "negrađana". Nakon neovisnosti tih dviju zemalja od Sovjetskog Saveza, taj status su dobili ljudi iz drugih sovjetskih republika i njihovi potomci, koji su se u Estoniju i Latviju doselili nakon 1940. "Negrađani" ne smiju glasati na izborima i raditi u državnoj službi. NVO-i na ruskom jeziku u tome vide kršenje ljudskih prava. "Izbori bez "negrađana" su samo istraživanje javnog mnijenja," kaže Vladimir Busajev iz Latvijskog odbora za ljudska prava.

Putovnice građana i negrađana u Latviji

Putovnice građana i "negrađana" u Latviji

Ove nevladine organizacije su odavno na meti vlasti. U godišnjem izvještaju latvijske policije piše da je zadatak organizacija financiranih iz Rusije širenje "pristranih i iskrivljenih informacija" o unutarnjim političkim procesima u Latviji. Vlasti Latvije i Estonije smatraju da bi kršenje prava ruskih sunarodnjaka moglo poslužiti kao opravdanje za agresiju Rusije.

U Litvi pak ne postoji status "negrađana". Tamošnji NVO-i na ruskom jeziku se koncentriraju na "borbu protiv fašizma".

Nacionalsocijalizam na Baltiku?

Baltičke vlasti kažu da je oživljavanje nacizma mit koji njeguju NVO-i. S druge strane, NVO-i predbacuju vlastima da potiču fašizam. Vrlo kontroverzan je godišnji marš u Rigi, u čast latvijskih dobrovoljaca koji su bili u oružanim odredima SS-a. Latvijski dio stanovništva smatra da su oni prvenstveno bili borci za slobodu od komunističkog režima, dok ih ruska manjina smatra nacističkim kolaboracionistima.

NVO-i koje rade na ruskom jeziku negiraju da je njihov rad pod kontrolom Moskve. "Ja sam antifašistkinja - to je stav svih europskih zemalja", kaže Tatjana Šdanok, osnivačica Latvijskog odbora za ljudska prava.

U Rigi svake godine marširaju nekadašnji pripadnici i simpatizeri oružanih snaga nacističkog SS-a

U Rigi svake godine marširaju nekadašnji pripadnici i simpatizeri oružanih snaga nacističkog SS-a

No neki aktivisti nevladinih organizacija redovito se pojavljuju na ruskoj televiziji. Jedan od njih je Aleksandar Gaponenko iz pokreta "Kongres negrađana" iz Latvije. Njemu se upravo sudi zbog poticanja na nacionalnu mržnju. On je na Facebooku tvrdio kako je zadatak američkih tenkova stacionirani u Latviji da rusku populaciju u toj zemlji drže pod kontrolom i zaštite nacističke marševe.

Ograničeni utjecaj NVO-a

Gatis Pelnens, latvijski stručnjak za rusku vanjsku politiku, kaže da je "smiješno" govoriti o oživljavanju nacizma u baltičkim zemljama: "Nema ideoloških izgreda, ni širenja nacističkih ideja." Mada ruska televizija stvara dojam da su Rusi u baltičkim državama proganjani, "u svakodnevnom životu ne postoje sukobi ", tvrdi Pelnens. Međutim, prema njegovim riječima, negativnom mišljenju znatno doprinosi politika države prema ruskoj manjini. I on smatra da je dobro to što NVO-i tim ljudima pružaju pravnu pomoć.

Međutim, stručnjaci se slažu da je utjecaj NVO-a koji rade na ruskom u svakom slučaju ograničen - i da nikome nije prijetnja. "Ove organizacije se danas bore za preživljavanje. Zbog toga ponekad dramatiziraju događaje", kaže Riina Kaljurand iz Međunarodnog centra za obranu i sigurnost u Tallinnu .

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic