1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je vjerojatna ruska invazija na Baltik?

Sve češće provokacije Kremlja ponukale su američke obrambene strukture da preispitaju planove za slučaj ruskih vojnih intervencija. Otvara li se nova "blokovska" kriza?

Prvi put nakon raspada Sovjetskog Saveza, Pentagon preispituje i dopunjava svoje planove za mogući oružani sukob s Rusijom, prenosi američki magazin Foreign Policy. To ne znači da američko Ministarstvo obrane smatra da je takav scenarij neizbježan ili uopće moguć, ali znači da su reakcije službene Moskve u svijetu bile dovoljno jake da privuku pažnju vojnih stratega u Washingtonu i da ih primoraju da iz ladica izvuku stare planove i prilagode ih trenutnim okolnostima.

Za američke vojne analitičare posebno je zabrinjavajuća činjenica da snage NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država nisu u potpunosti u stanju braniti Estoniju i Latviju koje bi mogle predstavljati i osnovni uzrok konfrontacija s Moskvom. Upravo ta situacija i povlači pitanje koliko je zaista moguć sukob s Rusijom? Svoje mišljenje s tim u vezi za DW su iznijela tri stručnjaka.

NATO-ova vojna letjelica na Baltiku

NATO-ova vojna letjelica na Baltiku

Neil Melvin, direktor Programa oružani sukobi i upravljanje sukobima u Međunarodnom institutu za mir u Štokholmu:

Ruska vojna intervencija u Ukrajini pokrenula je krug eskalacije odnosa s NATO-om, pri čemu se baltička regija iznenada našla u žarištu zabrinutosti. Tu eskalaciju pokreće sigurnosna dvojba svojevrsne akcije i reakcije: kada jedna strana poduzme određene sigurnosne korake da bi učvrstila vlastitu sigurnost, druga strana se automatski osjeća nesigurnom pa se i sama mora okrenuti jačanju sigurnosti. Već vidimo kako Rusija otvoreno planira otvaranje nove vojne, zračne baze u Bjelorusiji, nakon što je NATO objavio planove otvaranja novih objekata, moguće i vojnih baza, istočno od Njemačke - u Poljskoj i baltičkim zemljama.

Imajući u vidu velike opasnosti ove eskalacije, uz rizik nuklearnog sukoba, ruska intervencija na Baltiku ne bi bila jednostrana. Za razliku od Ukrajine u ožujku i travnju 2014. godine, kada je sukob izbio u istočnim dijelovima zemlje, zemlje Baltika su dobro organizirane države, sa snažnim sigurnosnim strukturama. Osim toga, društvo je spremno oduprijeti se "hibridnom" sukobu i medijskom ratu. Što je najvažnije, NATO je, prema svojim odrednicama, spreman štititi baltičke zemlje i spriječiti rusku intervenciju.

U isto vrijeme, trenutno rastu i mogućnosti regionalizacije konflikata, pri čemu akcije protiv Rusije ili ruskog uvjerenja da je netko protiv njih, mogu prouzročiti sukob u nekoj drugoj regiji. Rizik je, dakle, da bi konflikt Rusije i NATO-a ili pak vojni sukob ruskih i američkih snaga u Siriji, mogao voditi do ruskog napada na baltičke zemlje, u znak odmazde. S obzirom na to, definitivno je neophodno poboljšati komunikaciju na liniji Rusija - NATO, kao obavezan mehanizam sprječavanja eskalacije te osigurati da obje strane provode OSCE-ov sporazum iz Beča, kojim se osigurava razmjena informacija o vojnim aktivnostima. U razumnom vremenu trebalo bi započeti i raspravu o novom režimu kontrole naoružanja u Europi.

Iver B. Neumann, profesor međunarodnih odnosa u London School of economics:

Iver B. Neumann

Iver B. Neumann

Rusija koristi obmane i izgovore kao oružje slabih. Te taktike su najbolje u novim situacijama, tako da bi bilo kakva povreda sigurnosti baltičkih zemalja bila samo varijacija na temu koju je Putin do sada već plasirao. Budući da 'slabi' ne mogu djelovati snažno, prvi bi napadi bili slabog intenziteta.

Rusija je svakako već tu, pitanje je jedino hoće li svoju nazočnost odlučiti pokazati i akcijom. Njezin najveći strah je, čini se, da ju se zaboravi kao važnog igrača, jer misli da bi na taj način izgubila status velike, svjetske sile.

Olga Oliker, direktorica Centra za Rusiju i Euroaziju u Rand korporaciji:

Mislim da je bilo kakva vrsta ruske vojne akcije na Baltiku u skoro vrijeme nemoguća. Ipak, ruska vojna intervencija u Ukrajini na početku se također činila nemogućom, što znači da nešto što se čini nemogućim ne znači i da je stvarno nemoguće.

Idući korak je zapitati se kako bi takva "neočekivana" ruska akcija mogla izgledati? Ideja da bi Rusija mogla vojno intervenirati u zemljama Baltika na isti način kao što je to napravila u Ukrajini, naprosto je nemoguća. Ukrajinu bi trebalo promatrati iz dva dijela. Ono što se dogodilo na Krimu je vrlo specifično za Krim - za geografski položaj poluotoka, za sastav stanovništva, povijest i postojeću rusku vojnu nazočnosti, a sve je to utjecalo da vojna intervencija bude takva kakva je bila. U istočnoj Ukrajini Rusija je pokušala napraviti neke iste stvari koje su joj uspjele na Krimu, ali joj to baš nije pošlo za rukom pa je sukob vrlo brzo prerastao u konvencionalni rat.

Što se Baltika tiče, možemo pretpostaviti da će se Rusija potruditi iskušati razne načine podmetanja, čisto da ispita situaciju, ali ne i da se odluči na stvarnu vojnu akciju. Baltičke zemlje mogu se dodatno uvezati i zajedno postati otpornije na razne provokacije. Ono što zabrinjava NATO su snažniji napadi, brze konvencionalne invazije, eventualno potpomognute manjim incidentima. Ipak, treba imati na umu da će biti dovoljno upozorenja i dovoljno vremena da se pripreme obrambeni planovi.

Preporuka uredništva