1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Borba za hrvatski jezik u Europskoj komisiji

Hrvatska i jugoistočna Europa dominirale su proteklog tjedna u Bruxellesu. Iznenadila je poruka predsjednika Europske komisije Barrosa da bi Hrvatska mogla završiti pristupne pregovore u prvoj polovici 2009. godine.

default

Pregovori se mogu završiti u prvoj polovici 2009., godinje, rekao je Barroso.

U raspravi u Europskom parlamentu postavljeno je i pitanje izvjestitelju za Hrvatsku austrijskom zastupniku Hannesu Swobodi mogu li se pregovori s Hrvatskom ubrzati. “Još za vrijeme slovenskog Predsjedništva moguće je otvoriti još nekoliko poglavlja”, poručio je Swoboda, a predsjednik Barroso kao predsjednik Komisije po prvi put je rekao kako njegova institucija procijenjuje da bi Hrvatska mogla završiti pregovore još u prvoj polovici 2009. godine.

Jose Manuel Barroso EU Pressekonferenz in Brüssel

Barroso od Hrvatske očekuje napredak u reformama (pravosuđe, brodogradnja i borba protiv korupcije)

Pri tome Hrvatska mora ispuniti sva mjerila za otvaranje svih poglavlja do lipnja ove godine i ostvariti napredak u reformi pravosuđa, restrukturiranju brodogradilišta i borbi protiv korupcije. Osim toga od Hrvatske se očekuje da ispuni sve obveze koje proizlaze iz SSP-a, poručio je Barroso. Prepucavanja oko jezičnih kabina

EU Deutschland Dolmetscher in einer Dolmetscher-Kabine

Njemački simultani tumač Barbara Block

Na dvodnevnoj briselskoj konferenciji o europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe na kojoj su sudjelovali predsjednici gotovo svih parlamenata u regiji (Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova), glavno tajništvo Europskog parlamenta pokušalo je da prijevod za goste iz regije funkcionira kao i u Haaškom sudu, dakle da postoji samo jedna kabina za prijevod. Tome su se protivili predstavnici Hrvatske i na intervenciju Doris Pack i Hannesa Swobode hrvatski tumači i prevoditelji dobili su svoju zasebnu kabinu, a predstavnici Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine jednu zajedničku.

EU Deutschland Hans Gert Pöttering Europaparlament Präsident

Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskog parlamenta izazvao reakcije zastupnika

Najprije je sudionike skupa predsjednik parlamenta Pöttering izvjestio da je prevodilačka služba spremna. Nakon izlaganja predsjednika parlamenata zemalja regije predsjednik Europskog parlamenta Pöttering je izjavio kako je primijetio da malo tko od gostiju iz regije koristi slušalice kad govori netko od susjeda, pa bi se idući puta moglo izaći na kraju s manje kabina za prijevod. Reakcije europskih zastupnika

Hannes Swoboda

Zastupnik Swoboda ne dijeli mišljenje predsjednika EP-a

«Ne dijelim mišljenje i izjavu koju je dao Pöttering. Naučeni smo u Europskom parlamentu da slušamo govore i na drugim jezicima, koje donekle razumijemo, ali mislim da upravo u ovoj situaciji, gdje je svatko ponosan na svoju zemlju i gdje postoji mogućnost da se koristi materinski jezik, to je pozitivan znak patriotizma i istodobno znak integracije u Europi. Kasnije će se možda stvari same po sebi riješiti. Međutim, jezik je pitanje vlastitog identiteta i to treba poštivati», naglasio je socijaldemokrat Hannes Swoboda.

Doris Pack

Doris Pack pokušala je ublažiti riječi predsjednika Pötteringa

Konzervativna zastupnica Doris Pack u svojoj reakcije je pokušala ublažiti Pötteringove riječi: «Pöttering je samo rekao da neki sudionici nisu koristili slušalice ali nije rekao tko je to bio. Pöttering je rekao da nekima slušalice nisu bitne. Mislim da ovakvoj izjavi ne trebamo davati preveliko značenje. Mislim da je u ovoj situaciji važnije da se pobrinemo da se svatko može izraziti na svom jeziku, te da nije potrebno oko toga podizati prašinu i stvarati probleme», smatra Doris Pack. Pack i Swoboda se založili za kabinu za hrvatske tumače

No, glavno tajništvo EP-a je na početku htjelo verziju BHS (Bosanski, Hrvatski, Srpski) kao u Haagu. Tome su se usprotivili zastupnici Swoboda i Pack. «Ja sam se založila da Hrvatska dobije svoju kabinu. Oko ovog pitanja trebamo biti malo osjetljiviji i ne trebamo ponavljati ono što je uobičajno u međunarodnim tijelima. Osim toga sam se založila da kod albanske delegacije ne stoji više naziv SQ već ALB, jer i tu je bilo pritužbi. Dakle, postoje senzibiliteti koje političari mogu bolje procijeniti nego glavno tajništvo pojedinih institucija i time smo pomogli da se ova pitanja shvate», pojasnila je Doris Pack. Kacin govori jugoslavenskim esperantom

Jelko Kacin

Slovenski liberal Kacin ne bi koristio riječi koje je izrekao Pöttering

Za slovenskog liberalnog zastupnika Jelka Kacina bilo je teško procijeniti situaciju: «Meni je teško suditi, jer dolazim iz nekadašnje Jugoslavije i trudim se govoriti jezike koje svi razumiju i svi me razumiju, pa čak i u Makedoniji se trude da me razumiju premda moj jezik nije ni hrvatski ni sprski ni bosanski ni crnogorski već jezik prakse u kojoj smo komunicirali do sada. Razumijem da je moguće iz ovog pitanja izvući političke poene i na neki način manipulirati kod kuće, ali ono što je bitno je sposobnost međusobnog komuniciranja i uvažavanja.», kaže Kacin koji smatra da ovo sada nije trenutak za ovakve borbe. No i Jelko Kacin je osudio riječi predsjednika Pötteringa: «Ja se ne bih usudio tako nešto reći. Uloga predsjednika EP-a je da vodi zasjedanja, a pitanje nacionalnog identiteta i prava koje imaju pojedine države na putu u EU je njihovo osnovno pravo koje mogu ili ne mogu koristiti. Nekada je to dobro, a nekada nije dobro. U ovom momentu, mislim da nije trenutak da se to i koristi, jer imamo velike poteškoće sa statusom Kosova, hoće li srpska delegacija ovdje ostati do kraja ili neće. Mislim da je ovo trenutak u EU- da bi EU trebao dobiti poruku iz država koje sudjeluju da je svakoj pojedinoj pa i svima državama zapadnog balkana da se što prije završi integracija». Nakon Mediteranske unije – istočno partnerstvo

Carl Bildt

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt

Ovoga tjedna Švedska i Poljska su predstavile svoju incijativu istočnog Partnerstva. Prema uzoru francuskog prijedloga o stvaranju Mediteranske unije, Švedska i Poljska žele u regionalnu skupinu uključiti Armeniju, Azerbajdžan, Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju. Europska je unija uklonila i sve prepreke za početak pregovora o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji s Rusijom. Promatrači smatraju da bi pregovori mogli potrajati i do dvije godine. Luksemburg prihvatio Lisabonski sporazum

Jean-Claude Juncker

I Juncker može mirno spavati, Luksemburg prihvatio Sporazum iz Lisabona

Dodajmo na kraju da je Luxemburg 15. zemlja članica koja je u svom parlamentu velikom većinom glasova prihvatila Lisabonski sporazum koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2009. i koji bi Europsku uniju učinio djelotvornijom i demokratičnijom. Osim Luksemburga Sporazum iz Lisabona su do sada prihvatile Njemačka, Francuska, Austrija, Danska, Portugal, Poljska, Slovenija, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Litva, Letonija i Malta. U ostalih 12 zemalja odluka još predstoji, jedino u Irskoj su građani pozvaniu da 12. lipnja izađu na referendum.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic