1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

26. rujna – Europski dan jezika

Kada europski političari govore o kulturalnom bogatstvu EU-a, najčešće kao prvo ističu njegovu jezičnu raznolikost. A ona najprije upada u oči u Europskom parlamentu. No, kod samih građana primjećuje se drukčiji trend – sve više ljudi uči engleski, a pritom gube volju za učenje nekog drugog stranog jezika. 26. rujna obilježen je Europski dan jezika.

Jezično bogatstvo Europske unije

Jezično bogatstvo Europske unije

Spot koji je prije četiri godine najavljivao Europsku godinu jezika prikazivao je crtanog kameleona kako skakuće s grane na granu i na raznim jezicima pozdravlja gledatelje. Europska je unija na taj način svoje građane željela zainteresirati za učenje stranih jezika. Zamišljeni cilj je bio da svaki građanin nauči dva strana jezika, a tim je povodom osmišljen i popratni poticajni program, nazvan LINGUA. Zemlje članice pozvane su da s učenjem stranih jezika započnu već u osnovnoj školi.

Ipak, veća volja za učenjem jezika u Europi se još ne primjećuje. Statistike govore da se interes sve više koncentrira na engleski, a tek onda dolaze francuski i španjolski. Unatoč često isticanom njemačko-francuskom prijateljstvu, interes za učenjem njemačkog jezika u Francuskoj sve je manji. Isto tako nestaje i interes njemačkih đaka za francuskim jezikom.

Nedostaju kvalitetni prevoditelji

No, zato je situacija posve drugačija u Bruxellesu i Strasbourgu, koji postaju sve poliglotniji. Velikim proširenjem Europske unije 1. svibnja 2004. broj službenih jezika narastao je za devet novih i sada se u Europskoj komisiji i parlamentu koristi čak 20 jezika.

Prevodi se između starih i novih jezika, a budući da uz 20 jezika postoji 380 mogućih kombinacija, na konferencijama i sjednicama koriste se takozvani posredni jezici. Drugim riječima, najprije se prevodi na engleski ili francuski, a tek onda na sve ostale jezike. Tako se izbjegava angažiranje prevoditelja za rijetke jezične kombinacije kao što su na primjer grčki-letonski ili portugalski-finski.

To je zapravo odlična dosjetka, budući da još uvijek nedostaje kvalitetnih prevoditelja. Za malteški jezik, primjerice, do dan danas ne postoje prevoditelji koji bi zadovoljili kriterije Bruxellesa, žali se voditelj prevoditeljske službe Jan Andersen: „2003. objavili smo natječaj za prevoditelje s Malte. Javilo se 16 kandidata, četvero ih je ušlo u uži izbor, no na kraju nijedan nije zadovoljio.“

Zakon odbijen zbog lošeg prijevoda

Europska unija zato upravo provodi obuku prevoditelja za taj egzotični jezik. Problemi se javljaju i kod slovenskog te kod jezika baltičkih zemalja. Posljedica toga bila je da su početkom ove godine zastupnici estonskog parlamenta odbili ratificirati zakone Europske unije zato što su bili površno i nestručno prevedeni. Jednostavno su ih poštom poslali natrag.

U briselskom uredu za prevođenje gomilaju se dokumenti koje još treba prevesti. Kako bi se izbjeglo nastajanje papirnate džungle, Europska unija je već prije velikog proširenja odlučila da službeni dokumenti ne smiju biti duži od 15 stranica. Ipak, računa se sa zaostatkom od oko 60 000 stranica pa i više.

Sve više službenih jezika EU-a

A broj jezika u Uniji i dalje raste – naime, na summitu EU-a u lipnju ove godine odlučeno je da će u siječnju 2007. irski galski postati 21. službeni jezik. S druge strane, katalanski i baskijski još neće dobiti taj status.

Možda već 2007. ili najkasnije 2008. Europskoj će se uniji priključiti Rumunjska i Bugarska, a tako i dva nova službena jezika. Ubrzo nakon toga mogao bi uslijediti i hrvatski. Kod posljednjeg proširenja Europska je unija naučila važnu jezičnu lekciju. Kako se isti problemi više ne bi ponovili, već je počela potraga za kvalificiranim kandidatima za prevođenje i tumačenje novih jezika.