1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Antisocijalna reforma hrvatskih socijaldemokrata

Rekordna nezaposlenost i smanjeni kreditni rejting države, prema mišljenju radničkih predstavnika se zloupotrebljavaju kako bi neoliberalno nastrojena vlada nastavila s pogodovanjem krupnome privatnom kapitalu.

Protekla godina ispraća se u Hrvatskoj s izrazitom strepnjom pred novim teškim ekonomsko-političkim iskušenjima koja osobito naglašavaju dva novija momenta. Nadmašen je broj od 350 tisuća nezaposlenih, a posljednjih tjedana pritom bez posla dnevno znade ostati i po tisuću ljudi. I drugo, međunarodna kreditna agencija Standard & Poor's oborila je hrvatski kreditni rejting na alarmantni rang BB+, što znači skuplje kamate na buduće kredite, već i u svrhu otplate ranijih.

Ta vijest u hipu je otvorila mračnu perspektivu, budući da je prva konkretna reakcija iz vlade bila najava ministra rada i socijalne skrbi Miranda Mrsića, da se radno tržište može oporaviti jedino skorom revizijom Zakona o radu. A to znači njegovu tzv. fleksibilizaciju, kako bi poslodavci mogli lakše otpuštati radnike – koji bi im povrh svega bili i jeftiniji – pa, navodno, tako unaprijediti svoje poslovanje te vremenom osoviti hrvatsku privredu na čvrste noge.

Kriza kao normalno stanje

Kresimir Sever,

Krešimir Sever

S tim se nipošto ne slaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji ukazuje na stalno "prebijanje" krize o radnička leđa. Posljednji takav potez vlade bilo je smanjivanje preostalih radničkih prava u javnom sektoru, dok su onima u privatnom već odavno svedena na minimum. Obrnutom logikom, oštećenost tih potonjih koristi se zatim kao alibi pri rezanju prava za one prve, i tako ukrug. Sever upozorava da to, kao i krizno rezanje proračunske potrošnje, uostalom, loše utječe na potrošnju, a manja potrošnja neminovno povlači manju proizvodnju i nezaposlenost.

"Mrsić je pritom dao vrlo znakovitu izjavu da se sad vidi kako naše tržište rada i sam Zakon o radu nisu prilagođeni kriznim stanjima, kao da je kriza normalno stanje, a ne rezultat pogrešne gospodarske politike u svijetu i kod nas. Naši socijaldemokrati, najveći partner u vladajućoj koaliciji, tako pokazuju izrazito neoliberalno zastranjenje, pri čemu ruše i stečevine vlade Ivice Račana s početka prošlog desetljeća, dakle, samih sebe", rekao je Sever za DW.

Gore nego u ratu

Predsjednik NHS-a dodaje kako je ova vlada bila u prvoj svojoj godini efikasna tek u namještanju svog kadra na vodeća mjesta u državnim tvrtkama, pri čemu se broj dužnosnika čak povećao. Ali, ta poduzeća uopće nisu započela bolje poslovati. "S druge strane", zaključuje on, "ova vlada je definitivno ukinula posljednje naznake socijalnog dijaloga, udarila zakonom na kolektivne ugovore, a socijalno partnerstvo je u gorem stanju negoli je bilo i za vrijeme rata. Umjesto dijaloga s radništvom, vlada komunicira preko medija, Facebooka i Twittera, i zato me jako plaši 2013. godina".

Valja podsjetiti da su upravo rečeni socijaldemokrati, na čelu s današnjim premijerom Zoranom Milanovićem, prije dvije godine prednjačili u načelnoj, deklarativnoj obrani Zakona u radu, dok se potpisivala peticija za referendum o radnom zakonodavstvu. Sada, pak, čini se da slijede upute nekih vanjskih centara moći poput Međunarodnog monetarnog fonda, dok se u razvijenijim zemljama Europske unije već uvelike odustaje od jednostrane politike štednje i budžetskih rezova.

Plansko širenje panike

Domagoj Mihaljević

Domagoj Mihaljević

Domagoj Mihaljević, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, također smatra da se domaća politička elita koristi pritiscima izvana kao izlikom za već zacrtani program. Utoliko primjećuje i da planovi vladajuće koalicije da borbu protiv visoke nezaposlenosti "unaprijedi" izmjenama Zakona o radu, predstavljaju zapravo tek jednu novu fazu socijalnog nasrtaja protiv radnika, te dodatno zaoštravanje uvjeta na tržištu rada.

Bitnu pomoć u tome zajedničkom poslu, dakle, igraju upravo kreditne agencije poput spomenute Standard & Poor's koja je Hrvatsku prva "uzela na zub", a čija se ocjena u rušenju kreditnog rejtinga u medijima prezentira kao katastrofa za ovu zemlju. Ovdje nije zgoreg primijetiti da vjerodostojnost kreditnih agencija – a tri su vodeće u svijetu – neki ugledni subjekti poput portala Bloomberg posljednjih dana, sve češće i ozbiljnije dovode u pitanje. Pritom se ogoljuje njihov špekulativni i politikantski karakter, te štetnost.

"U atmosferi kakva vlada u Hrvatskoj oko kreditnog rejtinga, međutim, stanovništvo se i dalje nastoji adaptirati na nove reforme u radnim odnosima, čiji će ishod biti izrazita nesigurnost radnika i još snažniji pritisci na radnom mjestu. Stoga bi bilo puno važnije tražiti da se kritički promisli funkcija tih agencija i da se javnost upozori kako su njihove ocjene u pravilu tek instrument vladama za kamufliranje politike pogodovanja krupnom privatnom kapitalu, a ne suzbijanje krize i nezaposlenosti", rekao nam je Mihaljević.

Preporuka uredništva