Čije su slike koje su ukrali nacisti?

Carinici su pronašli oko 1.400 vrednih slika u stranu Kornelijusa Gurlita, sina poznatog trgovca umjetničkim djelima Hildebranda Gurlita, koji je umro 1956. Slike su navodno otkrivene još početkom 2012, ali vlasti su odlučile da to do sada drže u tajnosti. Još uvijek je nepoznato da li su nacisti opljačkali ova umjetnička djela. Predstavnici jevrejskih porodica već se javljaju za diskusiju u vezi sa tim slučajem – među njima i nasljednici jevrejskog kolekcionara Alfreda Flehthajma. Šta će se sada desiti sa umjetničkim djelima? Pravnik i stručnjak za umjetnost Markus Štecel daje odgovore za Dojče vele.

Dojče vele: Gospodine Štecel, vi se već godinama bavite povraćajem umjetnina koje su nacisti ukrali od Jevreja. Da li vas je iznenadilo ovo otkriće u Bavarskoj?

Markus Štecel: „I da i ne. Iznenadilo me je to što je ovakva zbirka decenijama ostala gotovo netaknuta. Radi se o umjetničkim djelima koje smo odavno smatrali izgubljenim, slikama neprocjenjive vrijednosti. To jeste donekle jedinstvena situacija. Na drugoj strani, na tržištu se stalno pojavljuju djela za koja ljudi smatraju da su uništena ili izgubljena. Ponekad ih otkriju i novinari. Zbog besprimjerne pljačke umjetničkih djela koje su sproveli nacisti, moguće je da i danas veliki dio njih skuplja prašinu u nekoj umjetničkoj zbirci. Što se toga tiče, Gurlit sigurno nije jedinstven slučaj.“

Pažnju medija privuklo je to što su carinici pronašli slike još početkom 2012, ali su sve držali u tajnosti. Zbog čega su se institucije odlučile na taj potez?

„Razlog je njemački zakon. Istrage počinju daleko od očiju javnosti. Državno tužilaštvo tvrdi da se protiv Kornelijusa Gurlita vodi istraga zbog utaje poreza. I to najmanje godinu i po dana. Slike su zaplijenjene, ali to je samo privremena mjera, što znači da će na kraju istrage umjetnička djela biti vraćena vlasniku – osim ako su korišćena u izvršenju nekih zločina, što je ovde teško zamisliti.“

Pojedini stručnjaci su se već oglasili – oni tvrde da je Gurlit pravi vlasnik većine umjetničkih djela i da mnoge od tih slika nisu ukrali nacisti. Da li se vi slažete sa tim?

„Kao pravnik koji se bavi pljačkom nacista, slažem se sa tim stavom. Ovdje se prije svega radi o tzv. 'degenerisanoj umjetnosti' odnosno o djelima koje su nacisti 1937. godine uklonili iz muzeja. Pojedini trgovci, među njima i Hidlebrand Gurlit, bili su zaduženi za procjenu njihove vrijednosti. Očigledno je da je Gurlit postao vlasnik velikog dijela tih eksponata. Kupio ih je u skladu sa zakonom. To znači da su njegovi nasljednici vlasnici tih predmeta.“

Koliko je onda vjerovatan povraćaj tih slika iz „Minhenskog fonda“ onima koji tvrde da polažu pravo na njih?

„Trenutno možemo samo da nagađamo. Postoje pojedina djela, za koje vjerujemo da se nalaze u Gurlitovoj zbirci. U vezi sa tim, zanimljivo je što državno tužilaštvo nije zaplijenilo samo umjetnička dela, već i Gurlitovu dokumentaciju i liste sa inventarom. Uz pomoć tih papira, moguće je pratiti istoriju slika, a to je, naravno, veoma važno. I te informacije treba staviti na uvid javnosti.“

Markus Štecel je pravnik i specijalista za pitanja restitucije. U više navrata je zastupao nasljednike vlasnika umjetničkih djela koja su pokrali predstavnici nacističkog režima. Štecel zastupa nasljednike Alfreda Flehthaima od 2008. godine.

Autori: Jan Bruk / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Svetozar Savić