1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zaustavljen masovni bijeg sa Kosova

Štampa njemačkog govornog područja piše o mjerama Berlina i Prištine da zaustave masovni priliv izbjeglica sa Kosova, o Hrvatskoj, Jasenovcu, mržnji i njenim posljedicama ali i o legalizaciji homo-brakova u Sloveniji.

Süddeutsche Zeitung iz Minhena u članku pod nazivom "Manji priliv izbjeglica sa Kosova" piše: "Činilo se da se masa ljudi, koja se sa Kosova ulijevala u Njemačku ne može kontrolisati. A onda se odjedanput rapidno smanjila. "I dok je početkom februara dnevno u Njemačku pristizalo po 1.000 Kosovara - 10. februara bilo ih je čak 1.500 - u međuvremenu je taj broj smanjen na 175 izbjeglica dnevno", izjavio je njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere (CDU) nakon susreta u Berlinu sa kosovskim kolegom po funkciji Skenderom Hysenijem.

Vlade obje zemlje su donijele niz mjera kako bi smanjile masovni bijeg sa Kosova. Njemačka je poslala policajce na granicu između Srbije i Mađarske. Prema pisanjima medija, srbijanski policajci bi samo mahnuli izbjeglicama i puštali ih da prođu. Informativna kampanja trebala je da spriječi glasine po kojima Kosovare nakon dolaska u Njemačku kao pozdrav očekuje četverocifrena suma novca. Pored toga ubrzana je procedura vraćanja izbjeglica na Kosovo. Takvi su sigurno uticali na to da se ispravi pogrešna slika o dolasku u Njemačku. Procenat onih koji su uspjeli da ostanu u Njemačkoj je 0,3 posto.

Otvaranje tržišta rada za Kosovare njemački ministar unutrašnjih poslova je odbacio. Šansu u Njemačkoj bi možda mogla imati samo kvalifikovana radna snaga, ali takvi ljudi su potrebni Kosovu. SPD je bila predložila da se dolazak Kosovara u Njemačku između ostalog orjentiše na potrebe privrede. Njemački šef diplomatije Frank Walter Steinmeier je u ponedjeljak u Berlinu, tokom posjete kosovskog ministra vanjskih poslova Hašima Tačija, obećao dodatna sredstva od milion eura za projekte reintegracije izbjeglica, vraćenih iz Njemačke ali i za projekte privatnog poduzetništva.

„Cvijet uzaludne nade“

Pod naslovom „Cvijet uzaludne nade“ švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung donosi putopis švicarskoga književnika talijanskih korijena Alberta Nessija (75) u kojem autor putujući od Zagreba do Jasenovca bilježi svoja razmišljanje o mržnji i njenim posljedicama. Jedna od scena, koja se autora dojmila, je djevojka bez noge s protezom, koja je sasvim opušteno stajala ispred zagrebačke katedrale, „nije tražila samilost, nije optuživala, nije prosila“. „Ta djevojka, o kojoj ništa ne znam – mi gotovo ništa ne znamo o posljednjoj jugoslavenskoj tragediji – izgledala mi je kao simbol istorijskih rana ovih balkanskih zemalja, koje produciraju više istorije nego što mogu konzumirati“, piše Nessi citirajući poznatu Churchillovu izreku.

Urlaub in Kroatien

Brojni Švajcarci, Nijemci i Italijani ljetovali na dalmatinskoj obali ali nedovoljno upoznati sa uzrocima rata i mržnje

Autor se dalje prisjeća svoga davnog odmora „na dalmatinskoj obali“, od čega su mu posebno u sjećanju ostali „more, ćevapčići i šljivovica“ i „Titov portret koji je visio u svakom javnom lokalu“. Nessi dalje u svom razmišljanju o mržnji tvrdi kako su „prije nekog vremena hiljade fudbalskih navijača na stadionu u Zagrebu za vrijeme jedne utakmice nacionalne reprezentacije podizale ruku na fašistički pozdrav“. Zatim citira Ivu Andrića, koji je o Bosni govorio kao „zemlji straha i mržnje“: „U dva sata u noći zvone zvona katedrale, 75 sekundi kasnije čuju se ona pravoslavne crkve, a na njih odgovara glas sa minareta džamije, na kojem je tek 11 sati, jer muslimani drukčije računaju, dok Židovi, bili Sefardi ili Aškenazi , uopće nemaju svoga računanja vremena. Izazivaju li i takve razlike mržnju?“

„Ne mislim da je mržnja specijalnost jedne jedine zemlje. I pitam se je li ta smrtonosna bolest ukorijenjena u čovjeku ili je izlječiva“, kaže autor navodeći da su o tome već raspravljali Einstein i Freud u međusobnom dopisivanju i citirajući Freudove riječi: „Mržnja iz koje nastaje rat je urođena. Nagon života i nagon smrti postoje u nama jedan pored drugoga. (…) Jedino što, po riječima Freuda, možemo činiti je jačati razum, biti svjesni agresije i poticati 'civilizaciju'.

Može li ljepota pobijediti mržnju?

Autor „s prijateljem Tvrtkom Klarićem“ putuje u Jasenovac gdje je impresioniran spomen-područjem i osobito betonskim cvijetom „srpskog arhitekta Bogdana Bogdanovića“: „Ovdje je sve poezija. Pokušaj da se mjesto smrti očisti i posveti sjećanju. Ovaj cvijet nikoga ne ugrožava, ne huška na osvetu, ne potpiruje mržnju.“

Gedenken an die Befreiung des kroatischen KZ's

Jasenovac

Po povratku u Zagreb autor posjećuje i nekoliko muzeja pitajući se: „Može li ljepota pobijediti mržnju? Ili je to uzaludna nada kao ona melankoličnoga Bogdanovićevoga cvijeta? Ne znam, nemam odgovora. Ali, iako ne vjerujem u moralni napredak čovječanstva i dalje ću činiti tako kao da je civilizacija moguća“, zaključuje Alberto Nessi u članku koji objavljuje Neue Zürcher Zeitung.

Slovenija uvodi homoseksualne brakove

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Kao prva postkomunistička zemlja Slovenija je progurala zakon, koji izjednačava hetero i homoseksualne brakove. Homoseksualci se smiju ženiti i usvajati djecu. Novi zakon definira brak kao vezu dvoje ljudi bez obzira na njihov spol. Prijedlog na usvajanje parlamentu, koji je to odobrio sa 51 glasom za i 28 protiv podnijela je "Ujedinjena ljevica" a podržala ga je vladajuća koalicija lijevih. Konzervativni poslanici su glasali protiv prijedloga. U junu 2011. je na jednom referendumu odbijeno potpuno izjednačavanje prava za homoseksualne bračne zajednice. Konzervativne i katoličke inicijative su opet najavile referendum, koji s obzirom na pooštrene uslove za njegovo održavanje, ima malo izgleda na uspjeh."