1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Zapadni Balkan je sam odgovoran za reforme"

Države Zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu ulaska u EU. Ove zemlje, ipak, ne mogu očekivati neke ustupke na tom putu, prenosi državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Michael Roth.

Michael Roth

Michael Roth

DW: Aktualna izbjeglička kriza još jednom je u prvi plan istakla države Zapadnog Balkana. Sada se još više govori o potrebi da se balkanske države podignu ka vrhu na listi prioriteta. Ipak, proces integracije u EU se odvija prilično sporo. Zbog čega je to tako?

Michael Roth: Države Zapadnog Balkana su same odlučile da žele biti dio EU. To pozdravljam, jer je i u našem interesu da u toj organizaciji članice budu države koje su sigurne, demokratske, socijalno stabilne i privredno uspješne. Što se odlučnije provode reforme, to će brže napredovati i pregovori o članstvu. Perspektiva za članstvo država Balkana je još uvijek tu, bez rezervi. Ipak, vrijedi i sljedeće: neće biti "političkog rabata" kada je riječ o preduslovima za ulazak u EU! Meni je jasno da se prvenstveno mladim proevropskim snagama čini da ovaj proces ne ide dovoljno brzo. Mladim ljudima su potrebne perspektiva i šanse u njihovim domovinama. Zbog toga smo i inicirali Konferenciju o Zapadnom Balkanu. Želimo da pokažemo da je perspektiva ulaska u EU više od običnog obećanja, ali i da očekujemo konkretne mjere i rezultate.

Da li su realna očekivanja balkanskih država da bi na tom putu mogle dobiti finansijsku pomoć Brisela?

Cijelom regionu je hitno potreban masivan socijalno-ekonomski poticaj. To pokazuje ponašanje omladine. Previše mladih ljudi okreće leđa svojim domovinama, iako su tamo hitno potrebni. Dvije stvari su prioritet. Prvo se na pravi način moraju iskoristiti konkretne ponude za izgradnju regionalne infrastrukture. Drugo: preduslov za investicije privatnih biznismena i za privredni rast je odlučna borba protiv korupcije, te dobar rad vlada i organa vlasti.

O pomoći za Zapadni Balkan nedavno se raspravljalo i na konferenciji u Beču (27.8.2015.)

O pomoći za Zapadni Balkan nedavno se raspravljalo i na konferenciji u Beču (27.8.2015.)

Jedna studija Univerziteta u Nici pokazala je da su Balkanu do 2020. godine potrebne investicije u iznosu od 110 milijardi eura. EU je stavila na raspolaganje samo djelić te sume. Da li ona na taj način čini premalo, s obzirom na obećanje o evropskim perspektivama?

Mi činimo dosta toga. Njemačka je, naprimjer, najveći bilateralni donator pomoć za Srbiju. Osim država EU u regionu su aktivne i međunarodne institucije kako bi sufinansirale priključivanje regiona na saobraćajnu mrežu EU. Očito da mnogi još nisu spoznali da je EU najveći donator u regionu. Sve više plodova donosi i naše djelovanje u ulozi posrednika, recimo na pregovorima između Srbije i Kosova.

Najveći problemi u regionu su upravo tamo gdje međunarodna zajednica, time i EU, imaju najviše uticaja i gdje i faktički ima odgovornost - na Kosovu i u BiH. Zašto je to tako?

I tamo gdje je situacija posebno komplikovana smo tokom proteklih godina imali uspjeha u stabilizaciji prilika, jačanju demokratije i pravne države. Definišu se odnosi između Srbije i Kosova, korak po korak. Za sve države Zapadnog Balkana ipak važi jedna stvar: one same su odgovorne za napredak reformskih procesa. Naravno da ćemo im mi pomoći na tom putu.

U pristupnim pregovorima sa Srbijom postoji poglavlje 35, u kojem je riječ o potpunoj normalizaciji odnosa imeđu Srbije i Kosova. Kakav stav po tom pitanju ima Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke?

Želimo da buduće članice EU u tu organizaciju stupe bez bilateralnih konflikata sa svojim susjedima. Zbog toga u pregovorima sa Srbijom posebnu ulogu imaju njeni odnosi sa Kosovom. Jasno je da Srbija i Kosovo, prije ulaska Srbije u EU, moraju imati odnose jasno definisane i normalizovane kroz pravno obavezujuće ugovore.

Preporuka redakcije