1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bjekstvo sa Balkana

Konferencija zemalja EU i Zapadnog Balkana završena je porukom kako se na jugoistoku Evrope moraju probuditi nada i perspektiva za mlade. Mladi, ipak, odlaze, pišu njemački mediji.

"Ako se ovako nastavi, doživjećemo "brain-drain", totalno iseljavanje i odlazak obrazovanih mladih ljudi", upozorava za portal Finanzen.net Lejla Čišić, koordinatorka SOS-dječijih sela u BiH. Ovaj portal objavljuje članak na tu temu koji nosi naslov "Idemo odavde":

"Rezultati jedne UN-ove studije pokazuju da je 80 odsto mladih u BiH spremno da napusti domovinu. U drugim balkanskim državama poput Makedonije, Albanije, Srbije ili Crne Gore stanje nije puno bolje. Nezaposlenost među mladima iznosi 60 odsto, a plate su takve da nisu dovoljne za izdržavanje porodice. "Balkanu je hitno potrebna finansijska pomoć i reforma sektora obrazovanja", kaže Lejla Čišić.

Izbjeglice u potrazi za boljim životom

Izbjeglice u potrazi za boljim životom

UN-ova studija pokazuje da svaki četvrti mladi čovjek ne završi školu. 27 odsto studenata prekida pohađanje fakulteta. Jedan od razloga za to je što je školski sistem i program obrazovanja zastario i takav je da mlade uopšte ne priprema za potrebe tržišta rada. Skoro da nema programa za dokvalifikaciju. Korupcija koja cvjeta na sve strane odvraća strane investitore od dugoročnog angažmana na Balkanu. "Ako i dalje budemo zapostavljali našu omladinu i ako ne uspijemo da im kroz dobro obrazovanje pružimo perspektivu, onda će Balkan propustiti svoju šansu za razvoj, a od kreativnosti mladih će profitirati druge zemlje", kaže direktorica SOS-dječijeg sela. Ona ukazuje da to donosi nepopravljive štete cijelim društvima na Balkanu", prenosi portal Finanzen.net.

BiH će dobiti pomoć samo ako ispuni uslove

Evropski komesar za pregovore o proširenju EU, Johannes Hahn dao je intervju za austrijski list Der Standard. U ovom intervjuu on govori o stanju na Zapadnom Balkanu, o pregovorima koji se vode, te o problemu velikog broja tražilaca azila iz zemalja tog regiona.

"Naš cilj mora da bude da u samim zemljama Balkana spriječimo situaciju koja ljude navodi da odlaze. Što se izbjeglica u tranzitu tiče, upravo smo donijeli odluke o finansijskoj pomoći za Srbiju i Makedoniju. Istovremeno, nakon dogovora Srbije i Kosova, mislim da je Srbija sada spremna za početak pregovora o ulasku u EU.

Johannes Hahn

Johannes Hahn

Čisto tehnički gledano, do kraja ove godine bismo mogli otvoriti pregovore o poglavljima 35 (ostalo) i 32 (kontrola finansija). Ali, želio bih da do tog trenutka već znamo kada počinjemo pregovore o poglavljima 23 i 24 koja se tiču funkcionisanja pravne države. U odnosima Srbije i Albanije primjetno je popuštanje napetosti. Premijeri Vučić i Rama mogli bi kroz svoju kooperaciju da imaju ulogu koju su u EU imali Berlin i Pariz. Koraci ka pomirenju su vrlo važan dio procesa ulaska u EU.

Što se tiče BiH, EU finansijsku pomoć uslovljava reformama. Radim na odgovarajućem dogovoru sa drugim institucijama poput Evropske investicione banke, EBRD-om, Svjetskom bankom i MMF-om. BiH je godišnje potrebno 900 miliona eura i 80 odsto te sume dolazi od EU i spomenutih institucija. Radimo na tome da u jedan paket uvežemo poticaje i zahtjeve. Ako se nekoj državi sa različitih strana dostave četiri različite liste preduslova, onda ta država ima puno izgovora zbog čega ne može da ih ispuni. Zbog toga radimo na harmonizaciji preduslova koje BiH mora da ispuni kako bi dobila finansijsku pomoć", rekao je Hahn za list Der Standard.

Balkanu se mora pomoći

List Badische Zeitung komentariše nedavno završenu Konferenciju EU i Zapadnog Balkana, posebno problem tražilaca azila:

"Tokom ove godine, skoro 45 odsto zahtjeva za azil u Njemačkoj su podnijele osobe iz država Zapadnog Balkana. Kako se dio tih zemalja nalazi na listi čekanja za ulazak u EU, onda se te zemlje smatraju sigurnim i kaže se kako su ljudska prava tamo zagarantovana. Njemačka vlada, dakle, navodi da tim ljudima nije potrebna zaštita i zahtjevi za azil se redom odbijaju.

Njemački predsjednik Gauck u posjeti jednom domu za prihvat izbjeglica (Berlin, 26.8.2015.)

Njemački predsjednik Gauck u posjeti jednom domu za prihvat izbjeglica (Berlin, 26.8.2015.)

Tako izgleda apstraktna teorija. Ipak, iza tih zahtjeva i pravne regulative nalaze se ljudske sudbine. Izbjeglice sa Balkana nadaju se boljem životu u Njemačkoj. Možemo li im to uzeti za zlo? Šta bismo mi učinili kada bismo se našli u situaciji u kojoj nas čeka samo siromaštvo i besperspektivnost? Da li bismo to trpjeli? Ili bismo djelovali? Broj izbjeglica koje stižu u Njemačku stalno raste. Gradovi već trpe ogromno finansijsko i organizacijsko opterećenje. Nešto se mora učiniti. Ne može se dozvoliti situacija u kojoj su ljudi prisiljeni da u talasima napuštaju domovine da bi svoju perspektivu potražili u inostranstvu", piše Badische Zeitung.

Preporuka redakcije