1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zabrinutost zbog planiranog referenduma u Republici Srpskoj

Izbjeglička kriza na slovenačko-hrvatskoj granici i namjera predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da sprovede referendum u tom bh. entitetu, neke su od tema kojim se bavi štampa na njemačkom jeziku.

Austrijski list „Standard“ je objavio tekst o namjerama predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da u tom entitetu BiH sprovede referendum o nezavisnosti, kojem, kako piše „Standard“, teži još od 2006. godine. List piše da je većina stanovništva u RS za nezavisnost i samostalnost. „Dodik na taj način sakuplja poene i bori se protiv svega što je 'bosansko'. Već neko vrijeme bošnjačka djeca u RS više ne uče 'bosanski' nego 'bošnjački' jezik koji uopšte ne postoji. U đačkim knjižicama srpske djece piše da uče 'srpski', a bošnjačke 'bošnjački'.

List dalje piše i o referendumu u vezi pravosuđa u BiH, koji Dodik želi da sprovede. "Referendumsko pitanje bi trebalo da glasi: 'Da li podržavate neustavno i neovlašteno nametanje zakona od visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru RS'", piše „Standard“ i dodaje: „Cjelokupno državno pravosuđe je Dodiku trn u oku. On tvrdi da je pravosuđe pristrastno protiv Srba, posebno u procesima za ratne zločine. On želi oslabiti zajedničku državu“. „Standard“ piše da su ministri vanjskih poslova EU prošle sedmice upozorili da referendum nije u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Jedan diplomata je za „Standard“ izjavio „da to nije samo smetnja i prijetnja, to je prijetnja cijelom integracijskom procesu“.

Dodik protiv Incka

Standard piše da Dodik teži referendumu o nezavisnosti još od 2006. godine.

Standard piše da Dodik teži referendumu o nezavisnosti još od 2006. godine.

U tekstu se također prenose riječi visokog predstavnika, Valentina Incka koji je ukazao na to da je poštovanje Dejtonskog sporazuma obaveza. "Svjesni smo koliko je situacija ozbiljna“, rekao je Incko i dodao da jednostrano djelovanje može biti 'destabilizujuće'. Incko također govori o 'političkom avanturizmu'. Predsjednik Dodik možda ne razumije, ali on tjera investitore koji su nam potrebni za otvaranje novih radnih mjesta što žele i njegovi birači. Kako će to opravdati je njegov problem, ali ako on podržava secesiju i osporava mirovni sporazum, onda će to biti i moj problem, kao i veliki problem Međunarodne zajednice“, kaže Incko koji je u BiH i sam sporan zbog svog svog ograničenog polja djelovanja i smanjenih aktivnosti. Dodik se odavno usredotočio na Valentina Incka“, piše „Standard“.

Autorka teksta, Adelheid Wölfl, koja se trenutno nalazi u Prijedoru, dalje piše da je Bošnjacima u RS teško pronaći posao, ali i Srbima u Federaciji BiH. Ona piše da postoje preduzeća koja zapošnjavaju samo radnike jedne etničke pripadnosti. Wölfl prenosi riječi Sudbina Musića, predstavnika Udruženja logoraša "Prijedor – 92", koji je mišljenja da Bošnjaci, za razliku od Srba, dobijaju više podrške iz dijaspore jer su mnogi njihovi rođaci ili članovi porodice pobjegli u Njemačku ili Švedsku i tamo dobro zarađuju. „Musiću nije važno da li se područje u kojem živi zove RS ili ne. On se na tom području želi osjećati slobodno i sigurno“. „'Moramo živjeti jedni s drugim'“, kaže Musić i dodaje: 'Svi koji misle drugačije biće nesretni i nesretni će i umrijeti', kaže Musić', prenosi austrijski „Standard“.

Slovenija – usko grlo

Poslije poslednjeg haosa na takozvanoj „balkanskoj izbjegličkoj ruti“, slovenački premijer Miro Cerar napao je hrvatske vlasti. „One ne reaguju na naše upite u kojima tražimo informacije i saradnju“ povodom talasa izbjeglica, rekao je Cerar u intervjuu za list „Die Welt“. „Živci u slovenačkoj prijestonici, Ljubljani, su se potpuno stanjili. Samo u utorak ujutro, preko Hrvatske granice je u Sloveniju došlo 5.000 izbjeglica; dan prije toga ih je već bilo 8.000. Samo 2.000 njih je nastavilo put kroz Austriju.

Parlament Slovenije je na vanrednoj sjednici usvojio dopune Zakona o odbrani kojim se vojsci na granici daju ovlasti koje je do sada imala samo policija.

Parlament Slovenije je na vanrednoj sjednici usvojio dopune Zakona o odbrani kojim se vojsci na granici daju ovlasti koje je do sada imala samo policija.

Otkako je Mađarska zatvorila svoje granice, Slovenija se pretvorila u usko grlo“, objašnjava se u uvodnom tekstu. Slovenački premijer potom kaže: „Iako svakodnevno telefoniram sa mojim hrvatskim kolegom po dužnosti, na operativnom nivou sve izgleda drukčije. Žao mi je zbog toga što sa hrvatskim vlastima ne postoji komunikacija, ili je svedena na minimum. Hrvatska se ne drži dogovora kada je riječ o graničnim prelazima i broju izbjeglica koje treba da dođu u Sloveniju. Od jedne članice EU sam očekivao drugačije ponašanje

Cerar u nastavku prenosi da je saradnja sa austrijskim vlastima dobra i to na svim nivoima. „Austrija načelno dozvoljava ulazak izbjeglicama koje dolaze sa naše strane. Doduše, ne onoliki broj izbjeglica koliko ih dolazi nama, i ne tom brzinom.“ On je dodao da je Slovenija najmanja zemlja na Balkanskoj ruti pa su tako i njeni kapaciteti za prijem izbjeglica ograničeni. „Pozivam sve države-članice i institucije EU da uzmu učešća u pravednoj raspodjeli broja izbjeglica. Trenutno Slovenija snosi nesrazmjerno veliki dio tereta. Na kocki je evropska solidarnost. Niko ne može očekivati od jedne zemlje sa dva miliona stanovnika da uspije u onome što nije uspjelo velikim zemljama EU.“

Ostavljeni usred noći

Pogledajte video 01:48

Slovenija na granice poslala vojsku

Početkom nedjelje, djelimično zatvaranje granica Slovenije i Hrvatske dovelo je do haosa na takozvanoj balkanskoj izbjegličkoj ruti“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“. Prema navodima Srbije, više hiljada izbjeglica je uspjelo da ilegalno pređu u Hrvatsku. Hiljade ljudi su morale da čekaju na neprestanoj kiši na graničnim prelazima između Srbije i Hrvatske i Hrvatske i Slovenije. Najveći broj izbjeglica stiže do Zapadne Evrope preko Balkanske rute.“

Austrijski Kurir je objavio reportažu sa hrvatsko-slovenačke granice. „Hrvati transportuju izbjeglice vozovima i autobusima do raznih mjesta duž granice, bez najave i na lokacijama koje su rasute posvuda, to rade namjerno, i zato slovenačke vlasti moraju da improvizuju“, kaže državni sekretar u slovenačkom ministarstvu unutrašnjih poslova, Boštjan Štefic. Autor citira jednog Sirijca koji kaže da se hrvatska policija nije lijepo ponašala prema izbjeglicama koje nisu dobile hranu ni vodu; da su ljudi samo transportovani kroz hrvatsku teritoriju prema Sloveniji i ostavljeni usred noći, ali ne na samoj granici, već podalje od nje. „Pokazali su nam put ka Sloveniji, ali granica nije bila tako blizu kao što su nam rekli. Bilo je hladno i padala je kiša. Trebalo nam je osam sati da stignemo do granice – tamo smo bili u četiri ujutro.“

U devet sati su stigli u prihvatilišta Brežice. „Tu nema dovoljno mjesta, ljudi su nervozni. Mnogi misle da je to zatvor i da neće moći da putuju dalje. Kaže i da mnogo izbjeglica nije iz Sirije, već iz Afganistana, Irana, Libana, Iraka. Pošto putuju bez dokumenata, tvrde da su Sirijci – što je laž zbog koje često dolazi do nesporazuma sa pravim Sirijcima“, piše Kurir.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu