1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Odluka o referendumu u RS "pravno irelevantna"

Referendum u Republici Srpskoj o državnom pravosuđu nema uporište u Ustavu BiH, tvrde pravni stručnjaci. Ističu i da je odluka Skupštine RS-a „pravno irelevantna“ te da se vrši politički pritisak na pravosuđe u BiH.

Referendum o pravosuđu u BiH koji je raspisala Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) nema uporišta u Ustavu BiH, niti je logičan, kaže za Deutsche Welle bivši sudija i tužitelj Vehid Šehić. „Logično je da, ukoliko se radi o pitanjima koja se tiču državnih institucija, odluke o referendumu ne mogu donositi entitetski parlamenti, jer ćemo onda ući u period apsolutne anarhije“, kaže Šehić.

„Po istom principu, sutra bi i u Federaciji BiH mogao biti raspisan referendum, npr. sa pitanjem: Da li ste zato da se formira novo ministarstvo na nivou države? Po mojoj logici, takvi referendumi se ne mogu raspisivati i nemaju pravno dejstvo. U konkretnom slučaju, Zakon o sudu i tužiteljstvu, pa i Krivični zakon BiH, prošli su kroz parlamentarnu proceduru i dobili demokratski legalitet i legitimitet“, pojašnjava Šehić.

Zgrada Suda BiH

Najava referenduma je politički udar na bh. pravosuđe, smatraju analitičari. Na fotografiji: zgrada Suda BiH

Pojedini pravni eksperti iz RS-a, međutim, vjeruju da postoji ustavna i zakonska utemeljenost za održavanje referenduma, da najavljeni referendum ne predstavlja atak na daytonska rješenja i da neće ugroziti integritet i suverenitet BiH. Državnom Sudu i Tužiteljstvu osporava se objektivnost, a zamjerke se uglavnom odnose na broj procesuiranih predmeta ratnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH.

O referendumu u Parlamentu BiH

No, Vehid Šehić smatra da ne treba raspisivati referendum kako bi se ustanovilo da li su građani zadovoljni radom Suda i Tužiteljstva BiH. „O radu Suda i Tužiteljstva treba raspravljati u Parlamentu BiH, sa institucijom koja je dužna da kontrolira njihov rad, a to je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, i na taj način vidjeti u čemu je problem i zašto su građani nezadovoljni“, ističe Šehić.

Prema njegovom mišljenju, u ovom slučaju radi se o „zamjeni teza“ i „političkom pritisku na pravosuđe“. „Čvrsto vjerujem da do referenduma neće doći, ali će se u narednom periodu govoriti o efikasnosti, nezavisnosti i profesionalnosti sudske vlasti na nivou države. Sud i Tužiteljstvo su posljednja brana našeg ljudskog dostojanstva, naših ljudskih i građanskih prava. Ukoliko nemamo povjerenja u te institucije, onda o tome treba razgovarati, ali u institucijama vlasti BiH“, ističe Šehić.

„Odluka NSRS-a, osim što unosi dodatne političke tenzije u ionako uzavreli političko-sigurnosni bh. aktualitet, pravno je potpuno irelevantna, budući da sudovi i tužiteljstva obavljaju poslove iz svoje zakonima propisane nadležnosti, bez obzira da li to građani žele ili ne“, kaže u komentaru za Deutsche Welle dr. Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Referendum ne bi donio suštinske promjene

„S druge strane, u ovom slučaju radi se o nadležnosti državnih pravosudnih organa čiji rad i nadležnost 'pokriva' cijeli teritorij BiH, pa entitetski organi nemaju nadležnost odlučivati u toj materiji. U tom smislu, čak i samo referendumsko pitanje, kako god bude formulirano, zvučaće besmisleno. Suštinski, čak i da svi stanovnici RS-a koji imaju pravo glasa izađu na referendum i svi glasaju 'protiv' rada državnih pravosudnih organa, ništa se neće promijeniti. To će se potvrditi prvi puta kada nekog građanina RS-a, osumnjičenog za krivično djelo iz nadležnosti državnih pravosudnih organa, uhapsi SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) po nalogu Tužiteljstva BiH“, kaže profesor Seizović.

Dodik za govornicom u NSRS-u

Pitanje koje je NSRS utvrdila glasi: „Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru RS?"

„Na koncu, svaka ozbiljna država ima mehanizme zaštite od ugrožavanja vlastitog ustavno-pravnog uređenja, a oni su, paradoksalno je, upravo ovi čije djelovanje referendum želi spriječiti. BiH, sem institucija sistema, ima i Ured Visokog predstavnika (OHR) čiji je mandat, među ostalim, osiguranje efikasne provedbe civilnih aspekata mirovnog rješenja u koje, svakako, spada i osiguranje poštivanja Ustava BiH“, ističe Seizović.

Kako naći rješenje za nastalu situaciju, a da se pri tome izbjegne zapaljiva retorika koja posljednjih dana puni medijske izvještaje u BiH i regiji? „Treba sjesti za sto i otvoreno razgovarati. Politika treba da afirmira kulturu dijaloga i kompromis. Nijedna strana ovdje ne gradi BiH po mjeri građana, nego po sopstvenoj mjeri. I optuživati drugoga, a ne vidjeti svoje propuste politički je licemjerno. Možda je vrijeme da se suočimo sa sopstvenom realnošću, da budemo objektivni i samokritični. Možda je ovo vrijeme moralnog, političkog pročišćenja BiH?!“, zaključuje Vehid Šehić.

Preporuka redakcije