1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vjeronauka pod moranje

Od naredne godine RS će, po svemu sudeći uvesti vjeronauku kao obavezan predmet i u srednje škole. Akademska javnost je protiv, većina đaka i roditelja za, a sve izgleda kao ništa drugo nego još jedno političko pitanje.

Parlament Republike Srpske (RS) usvojio je u prvom čitanju izmjene zakona o osnovnom obrazovanju kojim se, pored ostalog vjeronauka definiše kao obavezan predmet od 2. do 8. razreda. Odmah se otvorila rasprava o tome da li smo sekularno društvo ili ne, da li je vjeronauci mjesto u crkvi a ne u školama i da li se, umjesto da napredujemo, vraćamo, kako to tvrdi veći dio akademske javnosti, stotine godina unazad.

Religionsunterricht in Republika Srpska

Darija Marković

Najbitniji su oni kojih se to najviše i tiče pa tako učenici Osnovne škole Ivo Andrić iz Banjaluke ne da nemaju ništa protiv vjeronauke već smatraju da ona treba da bude obavezna. Tako misle i učenici 8. razreda Marko Erak i Darija Marinković. “Prošle godine smo radili recimo istoriju Srba, ona nam je govorila ko smo, šta smo i kome pripadamo. Ove godine je sve u smislu ljubavi, mira, pozitivnih stvari između ljudi. Treba vjeronauka da bude obavezna jer ima više pozitivnih nego negativnih stvari”, kaže Marko. „Za mene je vjeronauka nešto što nas uči osnovnim stvarima o vjeri. Objašnjava nam neke stvari koje mi nismo razumjeli ranije. Treba da razumjemo i poštujemo našu vjeru”, kaže Darija.

Religionsunterricht in Republika Srpska

Marko Erak

Ko je taj ko će da ocjeni vjeru u Boga?

Mišljenja Darije i Marka ne djele svi jer nije mali broj javnosti koji smatra da bi vjeronauku trebalo odvojiti od škole i vratiti je u okvire crkve, jer se na ovaj način društvo, kako tvrde vraća stotine godina unazad. To je potvrdio i nemali broj poslanika u Narodnoj skupštini RS, a jedan od njih je i socijalista Saša Čudić. “Šta je vrednovanje ispoljavanja vjeroučenja svakog učenika u Boga. Da li onaj učenik koji ima peticu, za razliku od onoga koji ima trojku, više vjeruje u Boga. Molim vas da vjeronauka kao fakultativni predmet ostane stvar izbora.”

I nakon izmjena zakona vjaronauka će, kao i do sada biti izborni predmet ali je razlika , objašnjava resorni ministar Goran Mutabdžija ta što nakon odluke, nema ponovnog izbora. “Nema mogućnosti da se proces prekida pa nastavlja ili počinje od pola…ili da se završi na pola.”

Alternative vjeronauci u RS nema, kao što je nema ni u Federaciji BiH, gdje je situacija još složenija s obzirom na posebne obrazovne sisteme u svakom kantonu, gdje je u nekima vjeronauka obavezna, a u nekim izborni predmet. Psihologinja u OŠ Ivo Andrić, Aleksandra Arsenijević - Puhalo smatra da vjeronauka ne bi trebala da bude dio nastavnog plana i programa, jer je to obaveza vjerskih institucija, iako se kaže u praksi pokazalo da djeca dobro prihvataju taj predmet. “Mislim da je bolja ova varijanta, kakva je sada da se ostavi mogućnost roditeljima da procjene, jer BiH ima puno mješovitih brakova.

I onda dovodite i roditelje i dijete u situaciju da treba da odluči da li da sluša i koju vjeronauku da sluša. Bojim se da će otpori biti veći ako se uvede kao obavezan predmet i da će izazvati revolt manjine. Šta će biti sa djecom ateista ili agnostika?”, pita se psihologinja Arsenijević - Puhalo.

Zašto nekom smeta učenje o ljubavi i praštanju?

Sa tim se ne bi složio sveštenik Zoran Pajkanović, vjeroučitelj koji kaže da vjeronauku pohađa 99 odsto djece, dok onaj jedan odsto najčešće čine djeca iz mješovitih brakova. “Ta djeca najčešće prisustvuju nastavi vjeronauke, ali se ne ocjenjuju. Oni su u mogućnosti da čuju šta vjeroučitelj govori. Ne znam zašto se diže tolika prašina kada je to predmet koji uopšteno govori o ljubavi i praštanju”, kaže sveštenik Pajkanović.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Mirodrag Živanović kategoričan je da se vjeronauka ipak treba izbaciti iz obrazovnog sistema. “Iz prostog razloga što se u sistemu obrazovanja stiče znanje, a u vjeronauci se ne stiče znanje, jer joj samo ime kaže. Njoj nije mjesto u sistemu obrazovanja”, kaže Živanović.

Religionsunterricht in Republika Srpska

Aleksandra Arsenijević - Puhalo

Još nije jasno ko će plaćati vjeroučitelje. S obzirom da se vjeronauka uvodi kao obavezan dio nastavnog procesa u tom slučaju bi se sveštena lica plaćala iz budžeta, što bi bila dodatna so na ranu svima koji su protiv ovakvog načina izučavanja vjeronauke.

Vjeronauka uskoro i u srednjim školama?

Dio javnosti mišljenja je i da sveštenici ne mogu obavljati svoje redovne dužnosti uz obavezu predavanja u školama, što, kako tvrde sveštenici nije tačno. Zoran Pajkanović ima i odgovor za one koji žele vjeronauku da vrate samo u okvire crkve. “Cijeli komunistički period, ono što je crkva vjekovima sticala oni su nam na najgrublji način pootimali. Pootimali su nam sve prostorije, hale, crkve pretvarali u svašta, a sada nam ne daju da mimo tih prostorija u školama držimo nastavu. To je apsurd.”

Ipak, vrhunac svega je najava uvođenja vjeronauke u srednje škole o čemu se već duže vrijeme “pregovara” sa crkvom. Ideja se rodila, ili je bar u javnosti prezentovana za vrijeme bivšeg ministra prosvjete Antona Kasipovića, kada se razgovaralo o osnivanju pravoslavnih gimnazija, po uzoru na katoličke.

Da se ne radi samo o nagađanju govori sastanak resornog ministra Gorana Mutabdžije i banjalučkog muftije Edhema Čamdžića održan u srijedu (4.12.) u Banjaluci na kojem su „izrazili spremnost na zajednički dogovor o mogućnosti uvođenja vjeronauke u srednje škole u Republici Srpskoj”. To bi tek, slažu se mnogi, bio sunovrat društva i povratak teokratije na bh scenu u punom smislu riječi.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić