1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vjeronauka – plansko “regrutovanje”?

Vjeronauka, koja je nakon prvih višestranačkih izbora trijumfalno uvedena u sve škole u BiH postala je jedan od važnih simbola ne samo vjerskog, nego i nacionalnog i političkog djelovanja. Da li je BiH sekularna država?

Kada je prije gotovo 20 godina vjeronauka uvedena u sve škole u BiH, na nivou entiteta i kantona, za većinu je to predstavljalo odbranu nacionalnog identiteta, odnosno krupno političko pitanje. Sociolog Ibrahim Prohić kaže da je vjeronauka i danas politički instrument u BiH i simbioza između vjerskih zajednica i vlasti: „ Mislim da je to pogubno pogotovo u aktuelnom bosanskohercegovačkom kontekstu jer ovdje religija nije primarno stvar duhovnosti nego je primarno znak temeljnog identiteta“.

Jedan od najvećih promašaja religijskih zajednica u BiH?

Jedan od najvećih promašaja religijskih zajednica u BiH?

„Ne dati djecu bezbožnicima“

To pokazuje i pokušaj donedavnog ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Emira Suljagića da vjeronauku izbaci iz prosjeka ocjena, a u cilju sprečavanja diskriminacije djece. Slučaj je podigao silnu prašinu praćenu izjavama čelnika vjerskih zajednica u BiH posebno reisa Mustafe Cerića da to predstavlja korak ka ukidanju vjeronauke. Zbog odluke Suljagića, koji je na kraju podnio ostavku i odselio se iz BiH, Cerić je najavljivao i „sarajevsko ljeto“: „Oni hoće da mi ponovo dajemo svoju djecu bezbožnicima i da ne budu spremi da se brane kada dođe etničko čišćenje“.

Što se tiče učenika njihova mišljenja o pitanju vjeronauke nisu podjeljena: „Svi koji vjeruju u Boga trebali bi biti redovni...“ , „Mi smo na vjeronauci gledali crtane filmove, o Mojsiju itd...ali ništa posebno nismo naučili“ , „ Naučio sam da vjerujem. Sve zavisi od sveštenika. Imali smo više sveštenika i oni su to različito radili“, kažu učenici.

Bosnien Herzegowina Religionsunterricht Schule

„U svim osnovnim školama u RS izučava se vjerunauka“, kaže Branka Rogač, iz Ministarstva prosvjete i kulture: „ Učenici imaju mogućnosti izučavanja vjeronauke u skladu sa svojim vjerskim opredjeljenjima a roditeji imaju mogućnost da se izjasne da li će njegovo dijete pohađati časove vjeronauke ili ne“.

Dodatni način prezentacije vjerskih zajednica

Problem je međutim što nema alternative ovom predmetu pa preko 90 odsto djece pohađaju vjeronauku. Kada je riječ o Federaciji BiH situacija zavisi od kantona do kantona, pa je u njih nekoliko vjeronauka obavezna dok je u ostalim izborni predmet pa je učenicima ostavljena mogućnost da biraju između „Kulture religija“ i vjeronauke. Ipak većina, preko 90 odsto pohađa vjeronauku, a ocjena iz svih predmeta ulazi u završni prosjek. Profesor sociologije i predavač na univerzitetima u Beogradu i Banjaluci, Ivan Šijaković bio je iznenađen samim uvođenjem vjeronauke jer ona ne postiže efekat tolerancije i razumjevanja: „ To je vjerska ideologija i tu su crkve svih konfesija i oblika našle dodatni način svoje prezentacije i izvora zarade“.

Šijaković napominje da vjeronauka u BiH ima isključivo politički karakter: „Ona je i uvedena da bi se politički dodvorilo nekome i da bi se manipulisalo te uspostavili dobri odnosi sa vjerskim zajednicama na manipulativnoj strani, a sve na štetu i po leđima običnih građana“.

Stvara se poligon za srednje škole

Za banjalučkog biskupa Franju Komaricu nema dileme da li je veronauka potrebna u osnovnim školama jer na to obavezuju zakoni, a za katoličku crkvu posebno jer postoji sporazum između BiH i Svete stolice. Sudeći prema riječima Komarice vjerske zajednice u BiH neće stati dok se vjeronauka ne uvede i u srednje škole u cijeloj državi: „Ali i tamo gdje se ti propisi od strane pojedinih direktora škola ili ministra ne održavaju, da ih upozorimo...idemo malo po malo, imamo strpljenja ali imao i odlučnosti. Mi ćemo tražiti da nam se omogući u srednjm školama da može doći vjeroučitelj i predavati vjeronauku“.

Većina se slaže da treba dati izbor učenicima ali bez osude šire društvene zajednice ukoliko se ne prihvati pohađenje vjeronauke, kako je to do sada bio slučaj. Neki smatraju da bi dosadašnji period izučavanja vjeronauke trebalo proglasiti eksperimentalnim periodom, koji je kako kaže sociolog Slavo Kukić možda najveći promašaj religijskih zajednica.

Symbolbild Schule Unterricht Schüler Lehrerin

Vjeronauka osim u osnovnim i u srednjim školama?

Prema njegovim riječima projekat izučavanja vjeronauke ne može biti integrativni proces: „ U tom slučaju religija je u funkciji društvene dezintegracije, razdvajanja djece već na uzrastu od sedam godina i pretvaranja djece na tom uzrastu u moguće bojovnike sutrašnjih ratova pod religijskom zastavom“.

Da je vjeronauka u BiH stvar temeljog identiteta, a ne duhovnosti pokazuju mnogi primjeri. Najboji za to je možda primjer ministra Suljagića iako on nije usamljen. 2009 godine pokušaj uvođenja predmeta Kultura religija u srednje škole u RS je propao nakon velikog pritiska vjerskih zajednica jer se, tvrde upućeni, stvara poligon za uvođenje vjeronauke i u srednje škole.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić