U zapećku njemačke vanjske politike

Kada se raduje jedan civilni stručnjak? Raduje se onog trenutka kada više ništa ne čuje o sukobima koji su okončani njegovom pomoći. Njihov, skoro tihi posao u okviru jedne mirovne misije, nikada nije bio u fokusu njemačke vanjske politike. Nije to ni danas. „Mirovni rad nije seksi“, izjavila je Franziska Brantner iz stranke Zeleni. Ona je to rekla iz vlastitog iskustva jer je u njemačkom parlamentu (Bundestag) na čelu istražne komisije koja se bavi ovim temama.

Dok se o misijama Bundeswehra u inostranstvu diskutovalo nadugo i naširoko, misije civilnih savjetnika skoro da nisu uopšte uzimane za ozbiljno. Brantnerova kaže da su upravo oni u ratovima i konfliktima imali najteži dio posla. Oni su se brinuli da ponovo bude uspostavljeno stabilno, socijalno i privredno funkcionirajuće društvo. „To je veliki izazov na kojem, na žalost, danas često padamo“, izjavila je  Brantnerova.

"Preuzimanje veće odgovornosti"

Prije nego što je počela sa radom, današnja njemačka vlada je najavila da će preuzeti veću međunarodnu odgovornost i u oblasti diplomatije i civilnog menadžmenta na rješavanju konflikta, dakle odgovornost kada je riječ o medijatorima, političkim savjetnicima ili izbornim posmatračima. Četiri godine kasnije postoje rezultati na kojima se prije svega treba zahvaliti radu bundestagovog odbora: Broj civilnih stručnjaka se povećao, a pravni okviri za njihove misije su se poboljšali. 

Centralnu ulogu u tome ima „Centar za međunarodne mirovne misije“ (ZIF) u Berlinu koji pronalazi stručno osoblje, dodatno ga obučava i zbrinjava. „Pojam ´civilni stručnjak´ se u posljednjih 15 do 20 godina zaista etablirao”, kaže Almut Wieland-Karimi, rukovodilac ZIF koji je osnovan 2002. godine na zahtjev tadašnje njemačke vlade i parlamenta. Trenutno se u bazi podataka ZIF-a nalazi 1.500 stručnjaka. Među njima su izborni posmatrači, pravnici, inžinjeri i stručnjaci za administrativna pitanja. 

Širom svijeta je u misijama trenutno 150 civilnih stručnjaka, prije svega u mirovnim misijama UN, EU i OSCE. Za jednu značajnu i važnu zemlju kakva je Njemačka to uopšte nije veliki broj. Njemački stručnjaci smatraju da se taj broj mora povećati. „Bez obzira gdje putujemo, uvijek nam svi kažu: molimo vas da nam pošaljete više stručnjaka“, kaže Franziska Brantner.

Prema navodima zamjenice predsjednika njemačkog parlamenta Edelgard Bulmahn Njemačka trenutno za civilni krizni menadžment izdvaja 1,5 milijardi eura. Političarka SPD-a se žali što je to u poređenju sa izdacima za vojsku „veoma neuravnoteženo“. Ona se zalaže za postepeno povećanje budžeta na 10 milijardi eura godišnje.

Više novca

Političar iz stranke CDU Norbert Röttgen kaže da Njemačka mora spoznati da se sa „ovakvom vrstom angažmana naši nacionalni interesi uzimaju za ozbiljno i da to košta određenu sumu novca“. On kaže da može zamisliti povećanje budžeta ako se bude povećavao budžet za Bundeswehr. Za njega bi to bila „prateća mjera za prihvatanje povećanja vojnih izdataka“.

Opozicija to vidi drugačije: „Angažman u mirovnim misijama želimo ojačati nezavisno od vojske", kaže Franziska Brantner i dodaje: „Najbolje u saradnji sa evropskim partnerima". Nezamislivo je da funkcionalni projekti na pomirenju u Maliju bivaju okončani zbog nedostatka novca.

Jačanje ZIF-a

Centar za međunarodne mirovne misije kratko prije svog 15. rođendana ističe pozitivne rezultate: zahvaljujući novim zakonskim odredbama će civilni stručnjaci ugovore ubuduće sklapati sa ZIF-om, a ne sa ministarstvom vanjskih poslova.

Za civilne stručnjake to znači da su bolje osigurani ako im se nešto dogodi za vrijeme misije. „Sretni smo zbog toga", kaže Wieland-Karimi jer će time biti povećana i sredstva za ZIF. Dok su slične ustanove, kao što je "Pearson Peacekeeping Centre“ iz Kanade, morale biti zatvorene zbog manjka novca, ZIF se razvija i sa 50 zaposlenih je u međuvremenu postao „model za druge države“.