1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Turska kao novi energetski centar?

U Rimu se ovog ponedjeljka (5.5.) sastaju ministri za energetiku EU. U jeku krize u Ukrajini sve je izvjesnije da EU mora obezbijediti sigurne rute za snabdijevanje gasom. Turska bi tu mogla odigrati odlučujuću ulogu.

Turska je kao stvorena za ulogu "centra za raspodjelu energije". Ona leži na raskršću između Evrope, Kavkaza, Centralne Azije, Bliskog i Srednjeg istoka. Od izbijanja krize u Ukrajini, Turska je na vrhu liste EU kao strateški partner za alternativni pravac uvoza gasa i nafte.

Christian Grun

Christian Grun

"Uočavamo pojačan interes evropskih i međunarodnih kompanija za tursko energetsko tržište", ističe Christian Grun iz firme ConEnergy iz Essena.

Razloga za pojačan interes je više. Turska je tokom 2010. i 2011. ostvarila privredni rast od skoro deset odsto. Osim toga ima dinamičnu strukturu stanovništva. Prosječna dob građanina Turske iznosi 28 godina. "Geostrateški položaj Turske je jedinstven", kaže Grun. Jedan od najvećih izazova, ali i šansi svakako predstavlja proces liberalizacije tržišta u Turskoj.

Liberalizacija tržišta

"U toku je ukidanje državnog monopola na tržištu i ono tako postaje otvoreno za turske, ali i internacionalne firme", analizira Grun i dodaje kako šansu zog toga vide posebno investitori na polju energetike: "Neke moćne kompanije, poput njemačkih EON-a ili RWE-a, žele da uđu na to tržište. Njih će slijediti brojne firme koje se bave uslužnim djelatnostima."

On tvrdi da unutrašnjopolitička kriza, prebacivanja za korupciju protiv premijera Erdogana ili cenzura interneta, jedva da igraju neku ulogu za investitore.

Turska trenutno radi na nekoliko projekata iz energetskog sektora. Tu je južni koridor za gasovod koji bi spojio države oko Kaspijskog mora, proizvođače gasa, sa Evropom. Taj gasovod ne bi išao preko teritorije Rusije, odnosno zemni gas iz Azerbejdžana bi se preko Turske transportovao do Evrope.

Planirana trasa gasovoda TANAP

Planirana trasa gasovoda TANAP

Zaobilaznica oko Rusije

List Hürriyjet piše da će gradnja gasovoda početi 2015. godine, da bi trebalo da traje četiri godine i da će koštati 45 milijardi dolara. Gasovod pod nazivom TANAP bi trebalo da ima protok od oko 16 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Sa gasnih izvora pod nazivom Šah Deniz II u Azerbejdžanu bi tako oko 10 milijardi kubika gasa trebalo da ide ka Evropi, a šest milijardi kubika bi bilo namijenjeno tržištu Turske.

Važnu ulogu Turske podcrtava i dogovor sa vladom autonomnog regiona Kurdistana u sjevernom Iraku. Sudeći prema turskim medijima, dogovor sa regionalnom vladom u iračkom Erbilu predviđa da se od 2017. godine u Tursku isporučuje četiri milijarde kubnih metara gasa godišnje. Od 2020. bi ta količina trebalo da se poveća na čak 20 milijardi kubika gasa.

Zemni gas od Kipra do Izraela

Region istočnog Mediterana je proteklih godina privukao pažnju naftne industrije. Riječ je o otkriću zaliha zemnog gasa na dnu mora u blizini obala Izraela i Kipra.

Mehmet Ögütcü

Mehmet Ögütcü

Turski mediji prenose kako bi Izrael zato mogao da postane izvoznik gasa koji bi se transportovao turskim gasovodima. Prepreku ovom planu još uvijek predstavlja neriješeno kiparsko pitanje.

U ovom trenutku TANAP je jedini projekat vrijedan spomena, kaže turski ekspert za energetska pitanja Mehmet Ögütcü. Ali čak ukoliko se taj projekat i ostvari, Ögütcü ne vjeruje da će Turska postati "energetska centrala". "Za tako nešto je potrebno raspolagati ne sa 16 milijardi kubika, nego sa 50 do 60 milijardi kubika gasa. Samo EU je potrebno više od 250 milijardi kubika godišnje. Turska ne može sama isporučiti toliku količinu", tvrdi on.

Nema zamjene za Rusiju

U EU bi rado smanjili zavisnost od uvoza gasa iz Rusije

U EU bi rado smanjili zavisnost od uvoza gasa iz Rusije

Iako Turska pruže brojne mogućnosti evropskom tržištu, Evropa ne može biti kompletno nezavisna od Rusije, smatra Ögütcü. On ipak vjeruje da Turska može igrati važnu ulogu u obezbjeđivanju stabilnih isporuka za Evropu. "Turska je pouzdan partner, ona je članica NATO-a, OECD-a, Vijeća Evrope i teži da bude članica EU. Ona može doprinijeti diversifikaciji evropske energetske politike", tvrdi Ögütcü.

Kriza u Ukrajini ne igra nikakvog uticaja na snabdijevanje energentima u samoj Turskoj, navodi Fatih Birol, glavni ekonomista Međunarodne agencije za energiju. "Turska ima ključnu ulogu u globalnoj energetskoj politici. Zbog njenog položaja ona može da postane pouzdana zemlja za tranzit energenata", kaže Birol. Krizu u Ukrajini i zabrinutost za sigurnost snabdijevanja ruskim gasom vidi kao rješiv problem: "Takvi problemi mogu nastati u bilo kojoj zemlji, u bilo kojem trenutku."

Preporuka redakcije