1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Svi gasovodi vode u Rusiju

Njemačka uvozi više od 70 odsto energenata. A samo ruski gas, nafta i ugalj, pokrivaju više od četvrtine ukupne potražnje. Postoje razne ideje, ali su sve na dugom štapu - kratkoročno, za uvoz iz Rusije nema alternative.

Zbog krize u Ukrajini, u Njemačkoj se povela nova diskusija o energiji. Jer, Njemačka u velikoj mjeri zavisi od nafte i gasa iz Rusije. Prema proračunima Radne grupe za energetski bilans, kvota uvoza energenata je prošle godine povećana i iznosi 71 odsto.

Daleko najvažniji snabdjevač energijom je Rusija: 38 odsto uvoza prirodnog gasa, 35 odsto od ukupnog uvoza nafte i 25 odsto uvoza uglja dolazi iz te zemlje. Tako Rusija zadovoljava više od četvrtine ukupnih njemačkih energetskih potreba. Pogodne alternative nisu na vidiku.

Samo 15 odsto potrošnje gasa Njemačka može da pokrije sopstvenom proizvodnjom. Veliki dio potrebnog gasa se uvozi iz Norveške i Holandije. Na neko kraće vrijeme, ove dvije zemlje bi mogle da povećaju izvoz, ali dugoročno, prema riječima stručnjaka, njihove rezerve se bliže kraju.

Teoretski, kao alternativa dolazi u obzir uvoz ohlađenog tečnog gasa tankerima, recimo iz Alžira, Katara i SAD. Međutim, u lukama SAD nema postrojenja za utovar tečnog gasa, a u Njemačkoj nema odgovarajućih stanica za istovar. Pored toga, na svjetskom tržištu je teško na brzinu nabaviti veće količine, jer je Japan poslije nuklearne katastrofe u Fukušimi počeo da uvozi mnogo gasa.

Freking još nije na redu

S obzirom na novonastalu situaciju, ponovo je aktuelna proizvodnja gasa frekingom: koktelom od vode i hemijskih materija gas se izvlači iz velikih dubina zemlje. Međutim, ova tehnologija nosi sa sobom potencijalni veliki rizik, upozoravaju ekolozi. Samo crveno-zelena vlada njemačke pokrajine Donje Saksonije će omogućiti freking pod određenim uslovima.

Jedno nalazište gasa u Pensilvaniji, na kojem se radi metodom frekinga

Jedno nalazište gasa u Pensilvaniji, na kojem se radi metodom frekinga

Međutim, takođe crveno-zelena vlada Sjeverne Rajne-Vestfalije se za sada odlučila protiv frekinga, mada se na dubini do 4.000 metara nalazi preko 220 milijardi kubnih metara metana – znatno više nego rezervi konvencionalnog gasa koje se procjenjuju na oko 150 milijardi kubnih metara. Sa proizvodnom stopom od dvanaest milijardi kubnih metara godišnje, ove rezerve će trajati najviše 15 godina.

Kada bi dozvolila freking, Sjeverna Rajna-Vestfalija bi taj period udvostručila. Ali, politički blagoslov za to ne treba skoro očekivati. Pored toga, savezna vlada u svom koalicionom sporazumu odbacuje freking sve dok se koriste toksične supstance. Ako se ništa ne promijeni, Njemačka će za 15 godina biti potpuno zavisna od uvoza gasa.

Uticaj preko firmi

Osim toga, odavno je odlučeno da od 2018. Njemačka više neće proizvoditi kameni ugalj. Njemačka već sada uvozi taj ugalj, a 25 odsto uvoza je iz Rusije. Samo u slučaju lignita, mrkog uglja, Njemačka ima zalihe koje bi uz sadašnji tempo proizvodnje mogle da traju još najmanje 200 godina.

I mnoge druge države Evrope ne vide alternative ruskom gasu - njih sedam se uzda u izgradnju Južnog toka

I mnoge druge države Evrope ne vide alternative ruskom gasu - njih sedam se uzda u izgradnju Južnog toka

Njemačko-ruske veze u oblasti energetike nisu samo zasnovane na zavisnosti Njemačke od uvoza iz te zemlje. Ruska državna kompanija Gasprom i Vinteršal dogovorili su prije nekoliko mjeseci značajnu razmjenu akcija: Gasprom dobija njemačko skladištenje gasa, plus trgovinski kapacitet filijale Vinteršala, dok ova kompanija dobija dio sibirskih gasnih polja.

Pored toga, Gasprom i Vinteršal dijele njemački gasovod Gascade dug oko 2.400 km. U Saveznom ministarstvu za privredu izgleda da nema prigovora na to što je faktički njemačka rezerva gasa za hitne situacije – indirektno pod kontrolom ruske države.

Autori: Klaus Dojze / Dijana Roščić
Odg. urednik: Faruk Šabanović