1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tako blizu, a tako daleko od EU

Makedonija danas slavi 20 godina nezavisnosti. Težak je put do deklarisanog cilja – članstva u EU i NATO. Pred vratima ovih organizacija Makedonija stoji godinama, ali zbog spora sa Grčkom ne može da prekorači prag.

Makedonija je izbjegla veće konflikte, ali nije riješila brojne probleme

Makedonija je izbjegla veće konflikte, ali nije riješila brojne probleme

Na referendumu održanom 8.9.1991. makedonski građani su sa skoro 98 procenata ubjedljivo potvrdili želju za osamostaljenjem nakon raspada Jugoslavije. Politika i društvo su bili i do danas ostali jedinstveni da je glavni cilj članstvo u EU i NATO. Međutim, uskoro se pokazalo da će taj put biti dugačak.

Velike prepreke

Sa prijema u Berlinu u povodu 20. godišnjice nezavisnosti Makedonije

Sa prijema u Berlinu u povodu 20. godišnjice nezavisnosti Makedonije

Jedna Međunarodna arbitražna komisija konstatovala je početkom 1992. da od svih republika bivše Jugoslavije samo Slovenija i Makedonija ispunjavaju kriterijume za međunarodno priznanje kao nezavisne države. Njemačka je uskoro priznala Sloveniju i Hrvatsku, a Makedoniju tek 4 godine kasnije. Tačno je i da je Makedonija u početku oklijevala i zajedno sa Bosnom i Hercegovinom prvo pokušavala da spase jugoslovensku federaciju raspada. Članica Ujedinjenih nacija Makedonija je postala u aprilu 1993, ali kao FYROM, „bivša jugoslovenska Republika Makedonija“, jer se Grčka suprotstavila korišćenju zvaničnog imena.

Makedonija se borila sa ekonomskim posljedicama rata na drugim eks-jugoslovenskim prostorima, i dva embarga - međunarodnog protiv Srbije, i jednostranog, koji joj je nametnula Grčka. Za vrijeme rata na Kosovu primila je 300.000 izbjeglica, a 2001. se i sama našla na rubu građanskog rata. 2005. godine Makedonija je dobila status kandidata za članstvo u EU, ali još uvijek čeka na termin za početak pregovora. Konačno, 2008. NATO-zemlje su konstatovale da ta država ispunjava uslove za prijem, ali je zbog veta Grčke ostala i još uvijek stoji pred vratima Alijanse.

Budućnost u ćorsokaku

Grcima je trn u oku i naziv aerodroma u Skopju - Aleksandar Veliki

Grcima je trn u oku i naziv aerodroma u Skopju - Aleksandar Veliki

Dvije teme su konstantno aktuelne u proteklih 20 godina: spor sa Grčkom oko imena i međunacionalni odnosi. Ohridskim ugovorom iz 2001, kojim je okončan oružani konflikt između državnih snaga sigurnosti i pobunjenih Albanaca, postavljeni su temelji za koegzistenciju svih etničkih grupa u zemlji. Odnosi nisu idilični, ali su na prihvatljivom nivou i sa potencijalom za dalji razvoj.

U međunarodnim odnosima nije poznat primjer da jedna zemlja drugoj osporava pravo da se naziva kako hoće. Ima dosta primjera da teritorije ili provincije u različitim državama nose isto ime. Jedino Grčkoj smeta što se Makedonija zove isto kao i jedna njena sjeverna provincija. 133 države, među njima i SAD, Rusija, Kina, Indija i Kanada, su priznale zemlju pod njenim ustavnim imenom Republika Makedonija, a u bilateralnoj komunikaciji ga koristi još 30 drugih zemalja.

Vlada u Skopju dugo je oklijevala da napusti okvire Jugoslavije

Vlada u Skopju dugo je oklijevala da napusti okvire Jugoslavije

Posredništvo Ujedinjenih nacija nije pomoglo da se pronađe rješenje. Ne zvuči vjerodostojno argumentacija Grčke da mala i ekonomski slabašna Makedonija, sa svega nekoliko hiljada vojnika i u priličnoj mjeri zavisna od grčkog kapitala, predstavlja opasnost za nju zbog navodnih teritorijalnih pretenzija. Grčkoj nije smetalo što je prije osamostaljenja skoro 50 godina postojala Makedonija kao republika u jugoslovenskoj federaciji. Mada se bilateralnim Privremenim sporazumom iz 1995. obavezala da ne koči prijem Makedonije u međunarodne organizacije, Grčka, koristeći ili zloupotrebljavajući princip konsenzusa, vetom sprječava evroatlantsku integraciju Makedonije, zbog čega se ova obratila i Međunarodnom sudu pravde. Otvoreno je pitanje da li je Grčkoj stalo samo do imena, kao što tvrdi, ili želi da ospori i identitet i jezik Makedonaca, što oni pretpostavljaju.

Spor oko imena iz njemačkog ugla gledanja

Njemački parlament, Bundestag, deklaracijom iz 2004. je preporučio vladi u Berlinu da Makedoniju oslovljava njezinim ustavnim imenom. Vlada do danas ostaje vjerna liniji EU o korisćenju oznake FYROM.

„Njemačka je vezana za politiku EU u odnosu na region i nema razloga za samostalne aktivnosti i individualno ponašanje. Mi ne možemo praktično ništa uraditi dok se ne riješi problem sa imenom“, rekao je Gernot Erler, nekadašnji državni sekretar u ministarstvu spoljnih poslova.

Tokom rata na Kosovu Makedonija je pružila utočište izbjeglicama

Tokom rata na Kosovu Makedonija je pružila utočište izbjeglicama

Aktuelni ministar Gido Vestervele je početkom ove nedjelje u Berlinu rekao: „Polažemo nadu u uspjeh pregovora između Makedonije i Grčke. Od srca se nadam da će, u interesu Makedonaca, ali i Evrope i svih država članica EU, uskoro biti prevaziđene poteškoće“.

Poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak smatra da je grčka blokada Makedonije „nefer“ i “neevropska“. Njemački istoričar Kristijan Fos smatra da iza spora oko imena „sasvim jasno“ stoji pitanje manjina. U jednom razgovoru za DW on je ukazao na politiku asimilacije koju je vodila Grčka u 30-im godinama prošlog vijeka i na protjerivanje desetina hiljada pripadnika makedonske manjine nakon građanskog rata 1945. do 1949, koji su se borili na strani poraženih komunista. To je bitna činjenica da bi se razumjelo zašto Grci tako odlučno blokiraju rješenje takozvanog makedonskog pitanja, kaže Fos.

Autor: Zoran Jordanovski

Odg. urednik: Azer Slanjankić

 

Preporuka redakcije