Svjesno naredili ubistvo Đurekovića

Vijest o izricanju presude Perkoviću i Mustaču je jedno vrijeme bila glavna vijest na portalu TV-stanice ARD, tagesschau.de, jednom od najvažnijih news-portala u Njemačkoj. Navodi se da u presudi stoji kako su oni „sukrivci za nasilnu smrt Stjepana Đurekovića“. I dodaje kako „oni doduše nisu sami izveli ubojstvo, ali su ga očito svjesno naredili“.

Tagesschau.de napominje da tijekom suđenja „nije bilo čvrstih dokaza za to, ali da je bio bogat mozaik izjava svjedoka, koji su saslušani tijekom 21-mjesečnog suđenja“. Ovaj portal podsjeća i da su Perković i Mustač izručeni Njemačkoj nakon duge procedure i nakon komplikacija koje su nastale nakon donošenja „Lex Perković“, kojim je, kako piše ovaj portal, „socijalistička vlada u Zagrebu pokušala spriječiti izručenje“.

To pokazuje, kako zaključuje tagesschau.de, koliko je još uvijek jak uticaj starih veza i poznanstava u današnjoj politici te balkanske države.

Spiegel.de piše da su „dva Hrvata (Perković i Mustač, nap. red.) presudom označeni kao sukrivci za smrt protivnika režima Stjepana Đurekovića 1983.“ Dodaje se kako su optuženici tokom cijelog sudskog postupka šutjeli. Spiegel.de dodaje kako su oni izručeni tek 2014. – nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i to „na pritisak Njemačke“.

Najčitaniji njemački tabloid bild.de pod naslovom „Doživotne zatvorske kazne u procesu zbog ubojstva disidenta“ objašnjava zbog čega je uopće do suđenja došlo tako kasno, čak 33 godine nakon ubistva Stjepana Đurekovića. Razlog je „međunarodno pravo“. Tek je naime, piše bild.de, ulaskom Hrvatske u EU u julu 2013. godine stvorena pravna pretpostavka da Hrvatska na temelju Evropskog naloga za hapšenje mora izručiti bivše saradnike Službe državne sigurnosti.

„Hrvatska je nabrzinu usvojila zakon koji je onemogućio izručenje, ali je Zagreb popustio zbog velikog pritiska EU“, podsjeća Bild.

"EU ne zna šta da radi" sa Erdoganom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je optužio Zapad da podržava pučiste koji su pokušali da ga svrgnu. Tursko rukovodstvo tvrdi da je puč organizovao Fetulah Gulen, propovjednik koji živi u SAD. Gulenov pokret nastoji da promoviše moderni islam suprotan vehabizmu, a mnogi ga smatraju i sektom. Erdogan sve koji se ne slažu sa njegovim konceptima smatra pripadnicima ili pomoćnicima Gulenovog pokreta ili Radničke partije Kurdistana. Štampa na njemačkom govornom području komentariše njegove postupke ali i ponašanje Evropske unije.

Badische Neueste Nachrichten iz Karlsruea piše: „Erdogan sa sve većom ljutnjom posmatra kako njegovi zapadni partneri više i oštrije kritikuju talas hapšenja nego sam puč. Ali, evropske reakcije na puč nisu došle tek tako. Još prije pokušaja prevrata, Erdogan je na važne demokratske tekovine gledao više kao na balast nego na uslove koje treba da ispuni zemlja kako bi bila kompatibilna sa EU. Nijedan političar EU ne želi da digne cijenu Erdoganu izrazima solidarnosti. U tom političkom jazu između Ankare i Brisela prisutan je zapravo pravi rizik za budućnost odnosa.

EU "parkirala" izbjeglice u Turskoj

Volksstimme iz Magdeburga dodaje: „Dil sa Turskom oko izbjeglica je od početka bio sporan. Za EU je privlačna bila mogućnost da problem sa izbjeglicama „parkira“ u Erdoganovoj zemlji. Za Erdogana je privlačna mogućnost da dobije mogućnost da ucjenjuje EU, koju sada pokušava da iskoristi. Evropa ne smije više da se uzda u taj klimav temelj. To znači da ne smije više da dopusti da je Erdogan ucenjuje, a s druge strane mora i da nađe rezervnu varijantu ukoliko dil sa Turskom zaista pukne... EU konačno mora da dokaže da je jača od pojedinačnih interesa pojedinih članica. U suprotnom, dovešće u pitanje sopstveni opstanak.“

Koburger Tageblat dodaje: „Vrijedilo bi pokušati da se od Turske na neki način otkupe vizne olakšice - povećanjem sume od tri milijade evra koje su toj zemlji obećane kao kompenzacija za dil oko izbeglica. Trgovinske olakšice i strukturna pomoć bi dobro došle ekonomski uzdrmanoj Turskoj. Tako bi Evropa bar kratkoročno ojačala Erdoganovu poziciju i to je sigurno ispravno. S druge strane, njegova autokratija je nešto sa sa čim EU trenutno ne zna da izađe na kraj i ne zna šta da protiv nje poduzme.“