Sto dana "Super Marija"

Vijest o izboru predsjednika talijanske središnje banke na položaj čuvara zajedničke europske valute prošle godine kod mnogih laika je pobudila bojazan kako će i euro snaći slična sudbina kao i talijansku liru, valutu koja nipošto nije bila poznata po stabilnosti.

Ali umjesto da euru prijeti inflacija, Draghijev problem je suprotan: u zemljama s problemima, poput Španjolske i Italije, sve je očitija opasnost od deflacije jer se smanjuje količina novca koji je u opticaju. Zbog nepovjerenja među bankama koje ustežu da dijele kredite, u Italiji je 4,5% manje novca nego u istom razdoblju prošle godine, u Španjolskoj 1,2%.

Scila i Haribda za "Super-Marija"

Povezano s recesijom u tim i u mnogim drugim zemljama, mnogi ekonomisti traže da Europska središnja banka spusti temeljnu kamatnu stopu kako bi se potaklo gospodarstvo. Ali samo nepopravljivi optimisti očekuju kako će na redovitom sastanku Vijeća ESB-a ovog četvrtka (9.2.) doista biti spuštena kamatna stopa ispod jednog postotka, jer je "Super Mario" odabrao drugi put - koji za sad donekle funkcionira.

U dilemi, da li da popusti pritiscima i nastavi s politikom otkupa državnih obveznica posrnulih zemalja - što je zagovarala većina Vijeća ESB-a, ili da se prikloni mišljenju Njemačke i onih zemalja koje su u tome vidjele prekoračenje ovlasti Europske središnje banke, svi stručnjaci su suglasni kako je novi čuvar eura vrlo brzo pokazao svoj smisao za pragmatizam, ali i umijeće da uvjeri sugovornike u svoje gledište.

Vrhunac se zbio na zasjedanju 22. prosinca nakon kojeg je i Draghi priznao kako "sada sigurno znamo kako smo izbjegli tešku, vrlo tešku nestašicu kredita koja bi vodila u tešku financijsku krizu."

"Spasilac europskih banaka"

Iako se Draghiju prigovaralo kako pomaže glavnim uzročnicima nevolja - poslovnim bankama, kao bivši djelatnik Investicijske banke Goldman Sachs i kao dugogodišnji suradnik međunarodnog tijela za regulaciju poslovanja banaka Financial Stability Board, "Super-Mario" je uspio uvjeriti direktore središnjih banaka Europe kako je jedini izlaz masovna potpora poslovnim bankama koje će onda same kupovati državne obveznice.

U prvoj tranši je podijeljeno 489 milijardi eura povoljnih pozajmica bankama, a u drugoj tranši, koja će uslijediti koncem veljače, taj iznos bi mogao biti još veći.

Urlich Kater, glavni ekonomist njemačke investicijske banke Dekabank je za Financial Times izrazio svoje uvjerenje kako je Draghi "izveo europske banke iz slijepe ulice u koju su uletjele".

Doista, pritisak je popustio, kamate su i za krizne države pale, makar nisu svi sigurni da će taktika direktora Europske središnje banke i dugoročno biti dobra. Jer zbog jeftinijeg novca koji (ipak) dobivaju, države u nevoljama više nisu tako motivirane da provedu reforme koje su potrebne i da prestanu trošiti (mnogo) više nego što privređuju. A obzirom da je ESB ublažio i kriterije za dodjelu povoljnih kredita, to bi se čak moglo pretvoriti u opasnu zamku.

Ipak: Mario Draghi je na čelu Europske središnje banke tek 101. dan. Zapravo nikad nije imao vremena uživati u "prvih sto dana poštede od kritika", a ostaje mu još mnogo i posla i vremena do kraja njegovog osmogodišnjeg mandata.

Autor: A. Šubić (dpa, ftd)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić