1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Mali koraci ali u pravom smjeru

Jučerašnji EU summit je - kako se i očekivalo - okončan dogovorom o novom fiskalnom paktu. Ipak, mnoga važna pitanja ostaju i dalje bez odgovora, smatra u svome komentaru Bernd Riegert. ◄

default

Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti u Briselu

Angela Merkel, njemačka kancelarka, u ostatku Europe rado zvana i "željezna lady", ostala je vjerna samoj sebi. Najavila je male iskorake u rješavanju dužničke krize. Pri tome je i ostala. Europska unija se na najnovijem summitu pomjerila samo nekoliko centimetara naprijed. Ali ipak, pomjerila se, pa makar i samo toliko.

No, upitno je hoće li to ostaviti dojam na financijska tržišta. Jer fiskalni pakt, čiji sam naziv već nekako neugodno zvuči, će tek dugoročno moći djelovati. Dok takozvane dužničke kočnice ili zlatna pravila za poravnavanje proračunâ budu djelovale, proći će puno godina. Osim toga, mnogi detalji su ostali nerazjašnjeni. Urođena mana pakta je ustvari to što dvije od 27 EU članica uopće ne sudjeluju u njemu. Velika Britanija i Češka ne žele ga potpisati. Ipak, da se uopće 25 članica slažilo s paktom, je samo po sebi uspjeh.

Sve komliciranije

S novim paktom bi u Europi doista moglo doći do veće dužničke discipline, ukoliko se pakt, kao i kaznene mjere koje sadrži, budu doista primjenjivale. Cijena, koju Europa plaća zbog pakta, glasi: sve postaje još kompliciranije. Pored 17 zemalja eurozone, 27 EU članica, imamo sada i 25 potpisnica pakta, od kojih svaka ima i svoje vlastite regule i ovlasti. Tko će ubuduće, kad i s kim, koje summite održavati, šefovi vlada i država u Bruxellesu nisu mogli pojasniti. Ta točka dnevnog reda, kao i mnoge ostale, pomjerena je za ožujak. Moglo bi se stoga pretpostaviti da se investitori izvan Europe, koji nisu stručnjaci za EU pravo, neće znati snaći s pravnim konstrukcijama fiskalnog pakta.

Deutsche Welle Bernd Riegert

Deutsche Welle, Bernd Riegert

Angela Merkel je spriječila još jednu diskusiju o kratkoročnim mjerama za stabilizaciju eurozone. To je kažnjiva greška. Nije bilo riječi ni o Grčkoj, a ni o proširenju ili kombiniranju fonda za spas eura. Sve je odgođeno i pomjereno. Europski mehanizam za stabilizaciju, skraćeno ESM, je doduše zapečaćen, ali već sada je jasno da je njegov volumen od 500 milijardi eura premalen da bi mogao spriječiti efekt širenja krize.

A koliko će cijela spasilačka igra još moći solidno funkcionirati? Sve dok je Europska središnja banka u igri. Ne fiskalni pakt ili europska politika, već Europska središnja banka tu igra ključnu ulogu. No, pravo političko vodstvo postupa drukčije.



Autor: Bernd Riegert; pripremila: Marina Martinović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose