1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Izbori u Njemačkoj

SPD pao na 20 posto

Ni TV debata, a ni predizborna kampanja nisu išli na ruku SPD-u: na aktuelnoj statistici Deutschlandtrend ARD-a, oni padaju sve niže. Podrška AfD-u i FDP-u blago raste, dok Zeleni i Lijevi gube glasove.

Devet dana prije izbora u Njemačkoj, koji se održavaju 24. septembra, čini se da je pobjeda CDU/CSU sigurna. Na trenutnom ARD Deutschlandtrendu Instituta za istraživanje javnog mnijenja „Infratest dimap", Kršćanskodemokratska unija ostaje najjača stranka sa 37 posto. SPD u posljednjim danima predizborne trke ipak nije uspio da sustigne razliku, koja sada iznosi 17 poena. Oni su pali sa prošlomjesečnih 21 na 20 posto. To je najslabije kotiranje SPD-a od januara, a niže je i od njihovih najslabijih 23 posto ikada, što se desilo 2009. godine.

Trenutno CDU i CSU ne moraju brinuti nikakvu brigu, obzirom da su 17 posto iznad od Socijaldemokrata. Ipak, u direktnom poređenju kancelarke Merkel i SPD-ovog kandidata za kancelara, Martina Schulza, svaki drugi glasač (njih 51%) odlučio bi se za Merkel. Kada bi se kancelar birao direktno, onda bi samo 25 posto glasača dalo prednost Schulzu. Međutim, manje od dvije sedmice prije izbora, samo se 57 posto osoba sa pravom glasa odlučilo za jednu partiju. Ostali su neodlučni.

Infografik DeutschlandTrend Sonntagsfrage 14.09.2017 DEU

Kada bi ove nedjelje bili izbori u Njemačkoj ovako bi izgledali rezultati

AfD na trećem mjestu

Najnovije statistike ARD Deutschlandtrenda govore da je na trećem mjestu mlada njemačka stranka AfD (Alternativa za Njemačku) sa svojih 12 posto. U poređenju sa prethodnim mjesecom, podrška ovoj stranci je porasla za jedan procenat. Samim tim, čini se da je njihov ulazak u Bundestag siguran. Ovo je mišljenje 21 posto od oko 1000 birača koje su telefonski intervjuisani 12. i 13. septembra od strane anketara Instituta za istraživanje javnog mnijenja „Infratest dimap".

Male stranke generalno kotiraju veoma blizu jedna drugoj. FPD je dobio malo veću podršku i trenutno ima 9,5 posto, što im omogućava da uđu u Bundestag, u kojem nisu bili od proteklih izbora. Lijevi (9 posto) i Zeleni (7,5 posto) bilježe blagi pad. Sve ostale male stranke trenutno zajedno broje 5 posto glasova glasača.

Koalicione preference

Ukoliko bi glasači CDU/CSU birali koalicionog partnera, skoro polovina bi odabrala crno-žutu koaliciju. Međutim, kada bi trenutne prognoze bile i stvarni rezultati izbora, CDU/CSU i FDP ne bi mogli imati većinu u parlamentu. Ne bi moglo doći do dvostranačke koalicije, osim ukoliko to ne bi bila Velika koalicija – koalicija između CDU/CSU i SPD-a. Pod ovim okolnostima kod glasača Unije ne postoji jasna preferenca: 45 posto glasača bi bilo za nastavak koalicije sa SPD-om, dok bi 46 posto dalo prednost trojnom savezu sa FDP-om i Zelenim, odnosno takozvanoj Jamajka koaliciji. 

SPD-ov kandidat za kancelara, Martin Schulz u predizbornoj kampanji naglašava da ne želi nastaviti sa Velikom koalicijom, makar ne u dosadašnjem smislu kao mlađi partner. O ovome su ispitivači javnog mnijenja i pitali glasače SPD-a: 50 posto njih bi voljelo da SPD ponovo učestvuje u koaliciji sa CDU/CSU, a 46 posto bi radije da SPD bude u opoziciji. Kod glasača FPD-a, koalicija sa Unijom najbolje kotira, a za dvije trećine glasača Zelenih također je vladajuća koalicija sa CDU/CSU prvi izbor u narednih 4 godine.

 

Preporuka redakcije