1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Sonja Biserko - svjedok Hrvatske u procesu protiv Srbije

Najava da će Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, biti svjedok Hrvatske u procesu protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, uzburkala je strasti u Beogradu.

Beogradski mediji su objavili da će Sonja Biserko biti svjedok Hrvatske u procesu protiv Srbije za genocid, pokrenut pred Međunarodnim sudom pravde. Srbija je inače pred istim sudom pokrenula kontratužbu protiv Hrvatske za genocid. Ta vijest je još uvek nepotvrđena, ali s obzirom na pravila tribunala i sudsku praksu zaštite svjedoka, teško je i očekivati da o tome stigne zvanična potvrda. Sama Sonja Biserko nije ni demantovala ni potvrdila tu vijest, i sve što je saopštila beogradskim medijima bilo je da „o tome ne može da priča“.

S obzirom na delikatnost čitavog procesa, činjenicu da su u njega uključene dvije države i podatak da će kao svjedok Hrvatske nastupiti državljanka Srbije uzburkao je duhove u Beogradu. Najprije je na osnovu toga zaključeno da se Hrvatska ozbiljno priprema za proces, i da od odustajanja od tužbe nema ništa, a nakon toga je uslijedila i medijska prozivka Sonje Biserko. „Protjerajte ovu ženu iz Srbije“, „takve ljude bi trebalo prezreti“, „Sonja Biserko bi sada da pokopa zemlju u kojoj se školovala i koja je hljebom hrani“, „Biserko je bolesna i sračunata osoba“, samo su neki od novinskih naslova i izjava na njen račun.

Stranke predlažu svedoke

Srpska javnost je ostala uskraćena za odgovor na pitanje kako neko uopšte postaje svjedok u ovakvom procesu koji jedna protiv druge vode Srbija i Hrvatska. Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, objašnjava za DW kako strane, koje su u sporu, predlažu svjedoke:

Präsidentin des Helsinki Komitees für Menschenrechte in Serbien, Sonja Biserko

Sonja Biserko se više od dvije decenije bori za ljudska prava i istinu o ulozi Srbije u ratovima na prostoru ExYu

„Nema Međunarodni sud pravde ono što imaju na primjer naši domaći sudovi a to je da sam sud utvrđuje istinu. Jednostavno, koga vi stavite za svjedoka to je to, sud nema tu obavezu koja je karakteristična za srpsko pravo, da se vodi načelom utvrđivanja istine bez obzira na to šta stranke predlažu. Tako da je ovdje potpuno na strankama koga će da predlože za svjedoke i sve ostalo“.

Bez direktnih saznanja?

Pojedini pravni stručnjaci u Srbiji su već izjavili kako svjedočenje Sonje Biserko ne može imati težinu u ovom procesu, navodeći da je sve, čime se Sonja Biserko bavi, laži i i paušalne ocjene, i da će to na sudu lako pasti. Dragan Popović ističe kako ne zna na koje će se okolnosti odnositi eventualno svjedočenje Sonje Biserko, kako bi se na osnovu toga zaključilo da ono može imati neku težinu na sudu:

„Ali, koliko je meni poznato iz rada Helsinškog odbora, oni nemaju direktna saznanja o elementima krivičnog djela genocida, to jest u ovom slučaju konvencije o zabrani genocida. Tako da mislim da će to više biti, opet pretpostavljam, neka opšta atmosfera, nešto što je Helsinški odbor istraživao tokom devedesetih, i tako dalje“.

Procesi na staklenim nogama

Dragan Popović ističe da bi bio vrlo iznenađen ukoliko sud presudi da je bilo kršenja konvencije o zabrani genocida. Sa te strane posmatrano mislim da su i tužba i kontratužba potpuno besmislene, smatra Popović:

Kroatien-Krieg 1991 - Entwicklung der Migration nach Deutschland

Srbi su u Hrvatskoj tokom rata stvorili svoju Republiku Srpsku Krajinu

„Mislim da je važno prije svega da kažem, i kao pravnik i kao aktivista za ljudska prava, da nije bilo genocida ni od strane Hrvatske, ni od strane Srbije. Prosto bih bio vrlo iznenađen da sud drugačije presudi. Stoga mislim da su i tužba i kontratužba na vrlo staklenim nogama. Sa druge strane, ja sam svakako protiv povlačenja i tužbe i kontratužbe. Mislim da je jako bitno da sud kaže da nije bilo genocida, i da se na taj način stavi tačka barem na tu polemiku o ovom konkretnom krivičnom delu kao što je genocid“.

Hrvatska zna zašto je zove

Flash-Galerie Ende Jugoslawien

U Vukovaru su počinjeni brojni zločini i kršena Međunarodna konvencija o ratnim zarobljenicima i pravilima i običajima ratovanja

Sonja Biserko bi kao potencijalni svjedok mogla da sudu predoči utiske iz Beograda, ali i sa lica mjesta, ocenjuje za DW Božo Prelević, advokat i izvršni direktor Lige experata Lex. U pitanju je svakako obimna arhiva, ali je sada ključno pitanje na koji način je taj materijal sakupljan, i šta će se od toga prezentovati sudu, kaže Prelević:

„Dakle, ona je imala pristup dokumentima, ali se postavlja pitanje na koji način će ona to prezentovati. A Hrvati je sigurno neće zvati da prezentuje nešto, što Hrvatskoj ne ide u prilog“.

Srbija to ne smije uzeti olako

„Srpska strana bi stoga morala da se veoma ozbiljno pripremi za ovaj proces, i da se ne ponaša po sistemu lako ćemo, kako je to često bio slučaj“, napominje Prelević. „Nadam se stoga da pojedine ocjene kako se Biserko bavi samo lažima, i da će to biti lako oboreno na sudu, nisu i stav vrha srpske države“, skreće pažnju Prelević.

„Dakle, ne znam ko će biti u našem timu, ali ako recimo znate da će Sonja Biserko biti svjedok, onda vi možete da pretpostavite šta će ona svjedočiti i morate da budete spremni u postavljanju pitanja toj osobi. Dakle, ni Srbiju niko ne sprečava da angažuje, recimo, Žarka Puhovskog, ili već nekog sličnog. Naravno da će se postaviti pitanje ko je osnovao Helsinški odbor, ko ga finansira, zašto ga finansira, šta kažu njegovi osnivači, ali na sudu je ipak i pored toga potrebno imati najbolji mogući tim“.

Neprimjerena hajka

Dragan Popović smatra da je hajka na Sonju Biserko potpuno neprimjerena. To je lažna moralna dilema, da kao državljanin neke države imate obavezu da svjedočite u korist bilo kojih postupaka te države, ili da ste obavezni da ćutite o zločinima koje je eventualno počinilo rukovodstvo ili neki građanin te države, navodi Popović.

Božo Prelević smatra da su napadi na Sonju Biserko očekivani, i da je toga sasvim sigurno svjesna i hrvatska strana. Sonja Biserko će svakako učiniti ono što smatra da je potrebno da učini, a na srpskoj državi je da procijeni da li joj je zbog toga ugrožena bezbjednost i da li joj je potrebna dodatna zaštita, kaže Prelević.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednica: Jasmina Rose, Bonn