1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ruska sjenka nad izborima u Letoniji

Građani Letonije biraju novi parlament. To je zemlja sa najvećom ruskom manjinom u EU. Ukrajinska kriza i suočavanje sa Rusijom značajno utiču na raspoloženje u toj baltičkoj zemlji.

Letonija u subotu (4.10.) bira novi parlament, Saeimu. Ruska politika prema Ukrajini je snažno uticala na izbornu kampanju. Vlada u Rigi čak više ne isključuje agresiju od strane Kremlja, koji je u više navrata naglasio svoju namjeru da zaštiti Ruse u inostranstvu. Baltička članica EU ima 26 odsto Rusa, dok ih, poređenja radi, u Ukrajini ima 17 odsto.

Letonija ima teške odnose sa Rusijom. 1940. ju je Moskva anektirala. "Iskustvo 60 godina sovjetske okupacije je duboko ukorijenjeno u istorijskom sjećanju", kaže Norbert Bekmann Dirkes, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer u Rigi.

Demonstracije u Rigi protiv ruske aneksije Krima

Demonstracije u Rigi protiv ruske aneksije Krima

Etnički korijeni određuju politički tabor

13 stranaka se bore za 100 mjesta u parlamentu, neki predstavljaju samo Letonce , druge dio stanovništva koji govori ruski, od kojih su mnogi takozvani "non - građani". To su uglavnom Rusi kojima poslije proglašenja nezavisnosti zemlje 1991. nije ponuđen letonski pasoš. Skoro svaki osmi stanovnik Letonije je takav "ne- građanin".

Letonci i ruska manjina žive jedni pored drugih, utvrđeno je prije izbora u izvještaju OEBS-a o situaciji u Letoniji. Zbog toga ne čudi što stranke različito ocjenjuju ukrajinsku krizu. Dok vladajući blok stranaka podržava kurs EU i NATO, gdje je Letonija član od 2004. godine, pro-ruske stranke pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja.

Kampanju vode partija lijevog centra "Harmonija", koju podržava ruska manjina i vladajući blok stranaka desnog centra "Jedinstvo". "Harmonija" se u svom izbornom programu ne bavi Rusima i pitanjima Rusije, nadajući se da će tako dobiti glasove etničkih Letonaca. Političari "Jedinstva" su učinili sasvim suprotno. "Oni su etničke probleme i odnose sa Rusijom postavili kao glavnu temu kampanje i skoro uopšte ne govore o ekonomskim ili društvenim temama", kritikuje Aleksandr Gaponenko, direktor Instituta za evropske studije u Rigi.

Premijerka Straujuma ukazuje na dobar rad dosadašnje vlade

Premijerka Straujuma ukazuje na dobar rad dosadašnje vlade

Šta kažu anekte?

Sudeći po anketama, stranka "Harmonija" vodi sa 17 do 19 odsto glasova. Ona održava partnerstvo sa vladajućom strankom u Rusiji "Jedinstvena Rusija" i kritikovala je sankcije EU protiv Moskve. To nervira mnoge Letonce. Ogorčenje je izazvala i izjava gradonačelnika Rige Nilsa Ušakovsa, lidera "Harmonije", koji je za rusku TV rekao da je za Letoniju "predsjednik Putin najbolji" i da bi pod svakim drugim u Kremlju, rusko-letonski odnosi bili mnogo gori.

Vladajući blok "Jedinstvo" varira od 13 do 15 odsto. Vodeći kandidat, aktuelna premijerka Laimdota Straujuma fokusira se na kontinuitet i stabilnost.

Šanse za druge stranke

Letonski nacionalisti se nadaju dodatnim glasovima zbog straha od politike Kremlja. Međutim, istraživanja pokazuju da "Nacionalna unija" ne može očekivati više od osam odsto glasova. Kratkoročno smanjenje napetosti u istočnoj Evropi moglo bi da dovede do još većeg gubitka glasova.

Nejasno je da li "Ruska unija Letonije" ima šansu da uđe u parlament, jer će, sudeći prema anketama, dobiti samo 1,1 odsto glasova.

Moguća iznenađenja

Oko 30 odsto birača još uvijek ne zna kome će dati svoj glas. Najveće iznenađenje može biti stranka koju predvodi stručnjak za finansije Inguna Sudraba. Ta stranka brzo dobija na popularnosti i mogla bi da popuni prazninu "političkog centra" u parlamentu, smatra Juris Rozenvalds, profesor Univerziteta u Letoniji.

U parlamentu bi prije trebalo očekivati povećanje umjerenih nego radikalnih glasova. Objašnjenje je vjerovatno činjenica da u Letoniji nema etničkih tenzija, uprkos krizi u Ukrajini. "Da, Letonci imaju neke privilegije koje "ne-građani“ nemaju, ali, u svakodnevnom životu nema sukoba", kaže Aleksandr Gaponenko koji je i sam "ne-građanin".

Preporuka redakcije